Nema financijskih pretpostavki

Kad su objavljeni turistički rezultati sezone koja lagano završava, zavladalo je raspoloženje slično euforiji. Rast broja dolazaka i noćenja, uz predviđanja izvrsnih financijskih rezultata ponio je i novinare i neke turističke djelatnike. U cijelom šušuru brojke o dolascima i noćenjima domaćih turista pale su u drugi plan, vjerojatno jer se nisu uklapale u optimističnu sliku.

U prvih osam mjeseci zabilježen je naime pad broja noćenja domaćih gostiju od 2,6 posto i pad broja dolazaka od 3,3 posto.

Unatoč plusevima stranih turista, to nije bezazlen podatak, jer domaći gosti su ti na koje će se računati i u godinama koje dolaze, kad će stranci možda potražiti neku drugu ‘in’ destinaciju.

Svjesni su toga i u Ministarstvu turizma, koje uz niz aktivnosti koje potiču dolazak stranih gostiju pokušava potaknuti i domaće turiste da svoj novac potroši ovdje.

• Ministarstvo turizma ove je godine provelo osam natječaja za dodjelu nepovratnih sredstava namijenjenih razvoju turizma, u vrijednosti od 32 milijuna kuna. Posebna pažnja posvetila se nerazvijenim područjima, za koje je Ministarstvo turizma zajedno s Hrvatskom turističkom zajednicom izdvojilo 15 milijuna kuna ukupne vrijednosti. U Operativnom marketinškom planu turizma Hrvatske za 2013., koji je predstavljen javnosti prije nekoliko tjedana, postoji prijedlog modela poticaja organiziranih programa za destinacije, organiziranih autobusnih tura, organiziranih programa na kontinentu te programa s organiziranim prijevozom u pred i posezoni – kažu u Ministarstvu.

Ipak, na pitanje razmatra li Ministarstvo mogućnost da uvede sustav vaučera za domaće turiste kakav koriste neke europske zemlje, odgovor je jednostavan: ‘Ne, jer za to ne postoje financijske pretpostavke.’

Ipak, možda bi Vlada trebala razmisliti da te pretpostavke stvori, jer je upravo povećanje potrošačke moći domaćih turista sustav koji legitimnim smatra i Svjetska turistička organizacija, a njim se koriste i zemlje poput Italije, Francuske, Mađarske, Kine…

Sustav je jednostavan – riječ je o povlastici koja nije vezana uz plaću, a poslodavcima omogućuje da zaposlenicima daju benefit oporezovan nižom poreznom stopom. Osim što je riječ o vrsti nadomjestka za plaću i poticaja koji nije u novcu, taj sustav omogućuje da se potiče potrošnja u nekim industrijama.

Mađarska nešto slično ima još od 1997. godine iako je tada riječ bila o putničkim čekovima. Bio je to papirni vaučer koji je izdavao Mađarska nacionalna odmorišna organizacija, čiji je djelomični osnivač bila i država.

Prošle godine uvedena je rekreacijska kartica Széchenyi ili kartica SZÉP, koja nudi slične prednosti poput putničkih čekova, ali s dodatnim benefitima. Novi sustav pruža poreznu olakšicu u visini do 1500 eura za odmor, očuvanje zdravlja i rekreaciju. Detalje upotrebe kartice propisala je Vlada.

• Karticu izdaju financijske kompanije koje ispunjavaju neke kriterije, a besplatna je i za poslodavce i za zaposlenike, a naknada za izdavanje niskih je 1,5 posto. Trenutačno karticu SZÉP izdaju tri bankovne grupacije – objašnjavaju u mađarskom Ministarstvu nacionalne ekonomije, pandanu našeg Ministarstva gospodarstva.

Ove godine kartica je znatno unaprijeđena i promijenjena – njena upotreba više nije ograničena samo na smještaj, već na svakoj kartici postoje tri podračuna za različite namjene. Tako za smještaj korisniku kartice na raspolaganju stoji maksimalno 750 eura, za hranu i piće maksimalno 500 eura, a za slobodno vrijeme maksimalno 250 eura. Ipak, kako bi se potaknuo domaći turizam, omogućeno je da korisnik smještaj može platiti s bilo kojeg od podračuna.

Rezultat? Čak 32.000 biznisa prima karticu, 17.000 poslodavaca pridružilo se programu, a izdano je više od 700.000 kartica. Novac koji je prebačen na te račune iznosi 49 milijardi forinti, odnosno oko 172 milijuna eura. U konačnici, zaposlenici su zadovoljni jer su dobili nešto povrh plaće, a i priuštili su si nešto što inače ne bi mogli. Poslodavci su dobili još jedan motivacijski alat koji ih košta manje od povišice, a turistički djelatnici goste koji više troše. Sustav je to koji ne bi bilo loše ‘prepisati’.