Obveze i odgovornosti obrtnika

Nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovac pojedinca, osobno, cijelom svojom imovinom. Nadalje Ustavni sud utvrđuje da obrtnik, trgovac pojedinac i trgovačko društvo čine tri temeljna zakonska organizacijska oblika u kojima se gospodarski subjekti pojavljuju u pravnom prometu. Pritom je obrtnik fizička osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja na temelju propisa o obrtu, a za obveze odgovara ‘unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta’. Nadalje ističe, i trgovac pojedinac fizička je osoba koja gospodarsku djelatnost obavlja na temelju propisa o obrtu, ali za obveze odgovara cijelom svojom imovinom, također i trgovačko društvo odgovara cijelom svojom imovinom.

Točka 13. obrazloženja Odluke glasi: ‘Prema ocjeni Ustavnog suda, obveza države da svim poduzetnicima osigura jednak pravni položaj na tržištu, propisana člankom 49. stavkom 2. (prva rečenica) Ustava, zahtijevala bi izjednačavanje poduzetnika u njihovim pravima, ali i njihovim obvezama. Trgovci pojedinci, u skladu s načelom jedinstvenosti imovine, odgovaraju za obveze cjelokupnom svojom imovinom (unesenom u poduzeće i privatnom), a obrtnici, prema članku 20. stavku 1. Zakona o obrtu, ne odgovaraju privatnom imovinom, to jest onom koja ne predstavlja ‘unesenu imovinu potrebnu za obavljanje obrta’. Budući da navedene dvije imovinske mase obrtnika nije moguće međusobno razlučiti, a u skladu s načelom jedinstvenosti imovine nije ni dopustivo, spornim člankom 20. stavkom 1. Zakona o obrtu dovedena je u pitanje jednakost pravnog položaja na tržištu trgovaca pojedinaca u odnosu na obrtnike, pa nesuglasnost te zakonske odredbe postoji i s aspekta članka 49. stavka 2. (prva rečenica) Ustava. Polazeći od načela jedinstvenosti imovine, na kojem je utemeljen sustav odgovornosti za obveze koje nastaju u poslovanju poduzetnika na tržištu, također nema ustavopravno utemeljenog razloga da trgovačka društva odgovaraju cjelokupnom imovinom (društva), a obrtnici samo (neutvrđivim) dijelom svoje imovine.’ Posljedica: obrtnici odjavljuju obrt i osnivaju društvo s ograničenom odgovornošću.

Prijedlog rješenja: analizirajući obrazloženje Odluke Ustavnog suda proizlazi da pitanje odgovornosti obrtnika treba propisati tako da bude nedvojbeno kojim dijelom imovine obrtnik odgovara za obavljanje djelatnosti obrta (imovina namijenjena za obavljanje djelatnosti), kako bi bili izjednačeni s drugim gospodarskim subjektima u pogledu odgovornosti za nastale obveze prema trećima. Razloge za takvo propisivanje valja potražiti u tradiciji obavljanja obrta, jednostavnosti njegova osnivanja i poslovanja, a posebno važnost obrta za gospodarski razvoj Republike Hrvatske.