Uvozni proizvod smije, a ja ne smijem

Zvonko Popović: Uvozni proizvod smije, a ja ne smijem. Nas proizvođače toliko se izlučuje da svaki dan moramo pratiti promjene pravilnika, inače bi netko mogao doći i kazniti nas. Naravno, i kao proizvođač i kao potrošač mislim da treba paziti na to da ljudi ne budu prevareni ili dovedeni u zabludu, ali ovo je smiješno.

Tihomir Jakovina: U skladu s Pravilnikom, u slučaju čipsa s okusom slanine, neovisno o tome je li proizveden u Hrvatskoj ili trećoj zemlji, slanina se može navesti fotografijom jedino ako je sastojak tog proizvoda ili ako je prirodna aroma sastavni dio proizvoda.

Lana Hudeček: Pogrešno je što na deklaracijama redovito piše ‘energetska vrijednost’. Trebalo bi pisati ‘energijska vrijednost’ jer pridjev ‘energetski’ ne pripada standardnomu jeziku, ne može se izvesti od imenice ‘energija’. Razlog je tomu što tako piše u pravilniku koji propisuje način pisanja deklaracija.

Lea Marcijuš: Prije izlaganja na police proizvod se kontrolira u službi interne kontrole. Ako je riječ o vlastitoj robnoj marki, kvalitetu proizvoda prije stavljanja na prodajnu policu i deklaraciju provjere vanjske ispitne kuće i služba interne kontrole.

100 tisuća kuna najveća je novčana kazna za pravne osobe koje prekrše Zakon o hrani. Oznacavaju proizvod. Tako postupamo i mi u Mercatoru. Prije izlaganja na police proizvod se kontrolira u službi interne kontrole, a u slučaju vlastite robne marke proizvod prije stavljanja na prodajnu policu, odnosno njegovu kvalitetu i deklaraciju, detaljno provjerite vanjske ispitne kuće i služba interne kontrole – objašnjava Lea Marcijuš, voditeljica odnosa s javnošću Mercatora.

I dok se u nekim trgovačkim lancima provode strogije kontrole, u nekim se može naći svašta: od teških prekršaja, poput nečitljivih deklaracija do manje teških pogrešaka, ali svakako neispravnih podataka. Ima tu različitih verzija jedne oznake: rok uporabe, rok upotrebe, rok trajanja, pa i pogrešno ispunjenog sastava. Teško je uopće nabrojiti sve pogreške koje se pojavljuju na deklaracijama, kaže Lana Hudeček, znanstvena savjetnica u Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovje.

Jezične pogreške na deklaracijama: Nabrojit ću samo neke najčešće, gotovo tipske pogreške: na naljeplnicama napisata ne vodi se redovito računa o tome piše li se decimalni broj s točkom ili zarezom, zato često piše npr. 0,33 umjesto 0,33. Znak za litru jest i l i L, ali kad se odbere kako će se litra označivati, toga se treba dosljedno držati. Često se uz broj piše bez razmaka, a on se ondje mora pisati. Također, oznaka za postotak uz broj trebala bi se pisati s razmakom, a na većini deklaracija piše se bez njega. Velika slova doslovno se pišu stihijski, osobito ako je predložak prema kojemu se deklaracija piše na engleskome jeziku, pa se bez razloga velikim slovom pišu i riječi poput ‘šećeri’, ‘masti’, ‘ugljikohidrati’. Pogrešno je i što na deklaracijama redovito piše ‘energetska vrijednost’. Trebalo bi pisati ‘energijska vrijednost’ jer pridjev ‘energetski’ ne pripada standardnomu jeziku, ne može se izvesti od imenice ‘energija’. Razlog je tomu što tako piše u pravilniku koji propisuje način pisanja deklaracija – objašnjava Hudeček.

Naravno, ona se kao jezikoslovka zauzima za to da se pri propisivanju tipskih formulacija na deklaracijama osigura i temeljita jezična provjera tih formulacija, odnosno da postoji svijest o tomu da takve formulacije unesene u pravilnik trebaju jezično biti ne samo ispravne nego i najbolje. Ipak, čini se da je mnogima draže slati inspekcije i pisati kazne nego ujednačiti kriterije i pojednostaviti cijelu priču.

Proizvodnja ili punjenje vode: S time da se proizvođačima treba olakšati posao vjerojatno bi se složili i potrošači, koji u većinom nemaju pojma o tome koje naputke proizvođači dobivaju za pisanje deklaracija. Mnogima tako nije jasno zašto na deklaracijama izvorske vode piše ‘proizvodi i puni’ kad je logično da tvornica ne proizvodi vodu, nego samo prerađuje i puni u boce. Ipak, za tu nelogičnost ne valja kriviti domaće propise. Naime, objašnjava Tanja Ivanko iz Jamnice, riječ je o zahtjevu izvoznog tržišta.

• S obzirom na to da prirodnu izvorsku vodu Janu izvozimo na tržište BiH i imamo zajedničku etiketu za oba tržišta, na deklaraciji piše ‘proizvodi i puni Jamnica d.d.’ Naime, prema pravilniku za hrvatsko tržište bilo bi dovoljno napisati ‘puni Jamnica d.d.’, a prema pravilniku u BiH treba pisati ‘proizvodi i puni Jamnica d.d.’ – objašnjava Ivanko.

Dakle, opsjednutost sitnim slovima i njihovim redoslijedom nije posebnost samo za Hrvatsku nego je, čini se, jednostavno riječ o dijelu svijeta u kojem se voli mnogo pozornosti posvećivati nevažnim stvarima. U isto vrijeme, dok je mnogo ljudi prisiljeno baviti se sitnim slovima, velik novac prolazi im kroz prste.