je to 17,4 milijuna eura novostvorene vrijednosti u usporedbi sa 17 milijuna lani. Ukupna je produktivnost lani rasla za 0,6 posto, na 33 milijuna eura u odnosu na 32,8 milijuna eura dani. Svi ti pozitivni pokazatelji bili bi manji da na popisu za 2011. nema, bar na tako visokim mjestima, 3. maja, Brodosplita i Brodotrogira, koji su lani zajedno ostvarili 633 milijuna eura novostvorene vrijednosti, poguravši tako ukupne brojke u zeleno.
Ako zanemarimo brodogradilišta kao ‘ekscese’, poredak najboljih kompanija ostao je vrlo sličan prošlogodišnjem. Kriterij je poznat – novostvorena vrijednost – tj. pojednostavljeno, zbroj bruto plaća i bruto dobiti. Na prvome je mjestu i ove godine Ina s 573,2 milijuna eura novostvorene vrijednosti, iako je to lagan pad u odnosu na prošlogodišnji rezultat od 589,2 milijuna eura. Na drugome je mjestu i dalje Hrvatski Telekom, kojem je pak novostvorena vrijednost malo narasla pa je u 2011. zabilježio 487,7 milijuna eura novostvorene vrijednosti u odnosu na 466,7 milijuna eura koliko je imao godinu prije.
Jednak je trend u produktivnosti (novostvorena vrijednost podijeljena s prosječnim brojem radnika) vodećeg dvojca. Riječ je o velikim i profitabilnim tvrtkama premda se Ina zbog povećane proizvodnje i rasta cijena nafte može poživjeti sve boljim poslovnim rezultatima, a HT, iako još najprofitabilnija tvrtka, suočava se s kontinuiranim trendom pada prihoda i dobiti zbog promjena u potrošnji i navikama korisnika njihovih usluga. Osim brodogradilišta koja su se kao slučajni prolaznici našla na popisu, promjene na vrhu su kozmetičke prirode.
Na popisu 500 najboljih kompanija po novostvorenoj vrijednosti najviše ih je, očekivano, iz Grada Zagreba, ukupno 473. Premda uvjerljivo drži prvo mjesto, Grad Zagreb, odnosno tvrtke sa sjedištem u njemu, jedini u prvim pet županija bilježi pad novostvorene vrijednosti u odnosu na 2010. U 2011. tako je imao 6,04 milijarde eura novostvorene vrijednosti, a godinu prije 6,5 milijardi eura i tri tvrtke više. Zahvaljujući knjigovodstvenom usponu brodogradilišta 3. maj., Primorsko-goranska županija učvrstila je drugo mjesto s 922,1 milijunom eura (u odnosu na 502,8 milijuna eura u 2010.) novostvorene vrijednosti, a Splitsko-dalmatinska je zahvaljujući Brodosplitu i rastu novostvorene vrijednosti s 408,6 na 646,2 milijuna eura preskočila Istarsku županiju i zasjela na treće mjesto.
