Televizijska zabava ima novo lice

O davno je postalo općepoznato da je proizvodnja serija u Americi detronizirala film s mjesta najmoćnijeg i najpopularnijeg medija. Nekoć smatrana drugorazrednim oblikom zabave koji stvaraju oni nedovoljno dobi za veliko platno, televizijska serija prešla je golem put do barem ravnopravnoga konkurenta filmu, ako ne i najatraktivnijega umjetničkog izričaja. Utjecajne serije postoje već desetljećima, no tek u proteklim deset, petnaest godina proračunom i cenzorskim pravilima ograničeni oblik zabave ušao je u svoj zenit, pri čemu je jedna kabelska televizija odigrala ključnu ulogu. Promjenom kompletne filozofije američki HBO promijenio je i nalicje televizijske proizvodnje. Umjesto mahom šablonski rađenih i sadržajno bezazljenih serija, čast izuzecima, HBO je odlučio da serija može biti jednako dobra i slobodna u svom umjetničkom izričaju kao i film. Danas njihov koncept uspješno kopira niz nekoć benignih televizija koje ne idu isključivo za banalnim kriterijem masovne gledanosti, već pokušavaju pružanjem sadržaja umjetničke vrijednosti preodgojiti svoju publiku. Naravno, to ne znači uvijek uspjeh, dapače, neke izvrsne serije (‘Deadwood’, ‘Arrested Development’ koji će nakon gotovo deset godina dobiti novu sezonu itd.) nisu uspjele stići dalje od nekoliko sezona, no bogatstvo i snaga ponude uspjeli su takav pristup učiniti i isplativim. Kao i kod svake liste, određivanje koje su serije i kako najviše utjecale na umjetnost i svakodnevni život subjektivan je proces koji varira od autora do autora. Diskutabilno je mnogo toga, od definicije pojma utjecajno, preko razdoblja koje se uzima u obzir do žanra, no nekako je dojam da unatoč utjecajnim serijama u prošlosti posljednjih 15 godina obiluje iznimno kvalitetnim naslovima koji su iz temelja promijenili opis ‘dobre serije’. Vjerojatno je zato najbolje probrati nekoliko koje su najviše utjecale na izgled TV zabave.

Od onih koji ozbiljnije prate tematiku malo će tko sporiti da je u ovom trenutku najutjecajnija serija ‘Momci s Madisona’, filigranski izrađena drama o životima ljudi iz marketinške industrije 60-ih godina prošlog stoljeća. Serija je vrhunskim scenarijem spojila konkretno životne probleme s općenitim društvenima i sjajno locirala ‘mjesto’ nastanka društva kakvo danas poznajemo i mrzimo, a slijedom ionako popularnog ‘retro’ stila, ‘Mad Men’ čak je utjecao i na modu današnjice. U umjetničkom smislu ‘Momci s Madisona’ pokazali su kako se spaja masovna zabava s pravim remek-djelima dramske umjetnosti kakva su neke epizode. Isto tvorac, Matthew Weiner, odgovoran je za još jednu seriju u vezi s kojom ima malo neslaganja, ako uopće. ‘Obitelj Soprano’ iz temelja je promijenila pristup tematici talijanske mafije u Americi lišavanjem mafijaškog bossa Tonyja Soprana sve romantičnosti. On je običan čovjek koji ima ženu, obitelj, psihijatriju i probleme identične onima bilo kojega drugog radnog čovjeka. Njegovo zanimanje zapravo je izvor stresa kao i svako drugo.

S druge strane, ‘Seks i grad’ jedna je od onih koja izaziva prijepore, no ignorirati je, bez obzira na zamjerke i određenu plitkost, bilo bi nepoštano. Serija je apsolutno pomaknula granice zabave, oslobodila bitno drugačiji, odrasliji oblik humora i promijenila način na koji se moderne žene predstavljaju u javnom prostoru. Utjecaj na modu i razmišljanja mladih generacija urbanih žena neporeciv je i velik, koliko god se to nekom ne sviđalo.

Nakon što je led probijen, slijedio je niz serija fokusiranih na žene, što nas dovodi do ‘Kućanica’, još jednoga popularnog ostvarenja temeljenog na obrtanju uvriježenih koncepata. Tipična sapunjara o bogatim kućanicama obogaćena je noirom i humorom, a raspon tema je širok, od onih bizarnijih – poput pitanja koliko znate o susjedima, do svakodnevnih bračnih problema. Neobičan trend pak zadesio je žanr SF-a koji se nakon ‘Zvjezdanih staza’ u novom stoljeću pomalo nasukao. Kvalitetnih je sadržaja bilo, no gotovo su svi osim ‘Galactice’ naišli na slab odaziv publike. ‘Firefly’ mnogi navode kao jednu od najpodcjenjenijih, čemu se pridružuje i posljednja franšiza ‘Zvjezdanih vrata’ ‘Svemir’, koja je naglo prekinuta nakon druge sezone. Sve se vrti oko plutanja svemirom, no samo je ‘Galactica’ uspjela pogoditi dobitnu formulu. Temeljena na starijem serijskom predlošku, ali izmijenjene radnje, preklopila je lutanja svemirskim bespućima s kvalitetnom dramom u više slojeva, dopadljivim likovima, dobrom glazbom i izvrsnom atmosferom. Kriminal je uvijek bio posebno plodno tlo za serije i u tom području ima ih nekoliko različito koncipiranih jednake važnosti.

Kona’ i ‘Žica’ vjerojatno su dvije najbolje policijske serije, svaka sa svojim specifičnostima. Prva je važna zbog novog pristupa svakodnevnim izazovima policajca na ulici koji umjesto dotad crno-bijelih karakterizacija napokon realistično prikazuje prekaljenoga policijskog veterana kao osobu od krvi i mesa.

Vic Mackey je u biti dobar čovjek, ali stvarnost, okolnosti, želje i dobre namjere čine ga, blago rečeno, moralno dvosmislenim tipom koji u prvoj epizodi hladnokrvno smakne kolegu činkera. Posebna su vrijednost takva prikaza ljudi oko njega, redom zapravo gori, iako vole moralizirati i svaljivati krivnju na Mackeyja. Utjecaj je bio golem, velik broj policijskih serija pokušao je poslije oponašati takav stil, no ni jedna ga nije uspjela zaista reproducirati. U društvenom smislu serija je obrnula proces i umjesto kreiranja vlastite stvarnosti počela oponašati postojeću, a lik Vicka Mackeyja mnogima je ostao u pamćenju. Gotovo iste stvari mogu se reći i za ‘Žicu’, razlike su znatno mračnija atmosfera depresivnog Baltimorea te razrađeniji, širi društveno-politički element. Velik interes, kulturni status i kontroverzije, kad je već riječ o kriminalnom miljeu, pobudila je i prva prava zatvorska serija ‘Oz’, o istoimenom zatvoru. Prošarana sjajnim dramaturškim elementima, živim i uvjerljivim likovima, ta serija o životu u tipičnom američkom zatvoru najgoreg tipa zaslužila je da se spomene kao dotad neviden projekt. Šest sezona arhetipskih antijunaka u vrtlogu mržnje, ljubavi, zavisti, predrasuda, laži, spletki, nasilja, seksa i svega što život čini životom poslužilo je kao sjajna karikatura kompletnog društva. ‘Oz’ je napravio žanr za sebe, a o seriji se i dan-danas govori sa sjetom.

Zahvaljujući tolikom porastu popularnosti serija, ponuda je bogatija nego ikad prije i nabijanje utjecajnih serija koje svojim zapletima i likovima utječu na stvarni život, način na koji ga percipiramo i vrednujemo te na velikog brata film zahtijevalo bi podeblju knjigu.

Vrijedi spomenuti još dvije serije novijeg datuma koje su oduševile – ‘Breaking Bad’ i ‘Kalifornikacija’. Priča o skromnom i nenametljivom srednjoškolskom profesoru kemije koji postaje kriminalni boss genijalna je studija zla i dvojne prirode ljudskog karaktera, a ‘Kalifornikacija’ prvi i zasad jedini proizvod najviše klase za urbanu generaciju ranih srednjih godina. Britkog humora, maštovitih zapleta i sjajnih glumačkih ostvarenja, priča o talentiranom, ali nepouzdanom piscu Hanku Moodyju, uhvaćenom u rascjep između obitelji i vojske lijepih mladih žena koje se bacaju pred njega, inspirirala je mnoge nesigurne i anonimne muškarce da prave budale od sebe i pokušaju oponašati neuspješno njegov život. Ponajprije namijenjena obrazovanoj, mladoj srednjoj klasi koja shvaća nešto sofisticiraniji humor i inteligentne ‘onelinere’, u međuvremenu je zahvaljujući obilju seksa, golih žena i slici jednog naoko atraktivnoga samačkog života našla veliku sljedbu i među onima kojima izvorno i nije bila namijenjena. Naslova koji zaslužuju spomen još je mnogo, kao i razloga za njihovo spominjanje. Neki su dramska remek-djela, neki sjajna zabava, neki uvrnuti i toliko maštoviti da pomiču granice konvencionalnog i popularnog.