Ukupnog broja 500 najboljih, građevinarstvo (18,8 tisuća) te banke, koje zapošljavaju gotovo jednak broj ljudi kao građevinski sektor.
Kad se gledaju ukupne brojke, osim novostvorenih vrijednosti i produktivnosti rasli su prihodi 500 najboljih, za 2,8 posto na ukupno 38,5 milijardi eura, dobit koja je skočila za 10 posto na 3,8 milijardi eura te broj zaposlenih, koji je lani iznosio 264,7 tisuća, što je rast od 2,2 posto. Pao je jedino izvoz, i to na skromne 5,4 milijarde eura (-10,7 posto pad izvoza u odnosu na prihod). Ako 500 najboljih kompanija s ukupnim prihodom od gotovo 40 milijardi eura izveze samo pet milijardi, i to s tendencijom pada te brojke, zaključak je porazan.
Statistika je, pokazalo se po tko zna koji put, prilično varljiva kategorija. Dok je lanjsku rang-listu 500 najboljih spasio velik rast Ine koji je, s obzirom na to da je riječ o najvećoj kompaniji, pogurala ukupan rezultat, ove su godine to napravila brodogradilišta zahvaljujući knjigovodstvenim operacijama. Realno, dugotrajna stagnacija, koja se očituje u padu prihoda i dobiti većine kompanija, cijelo gospodarstvo vuče prema dolje.
Ako taj trend prate i bruto plaće, jednostavnom računom dolazimo također do smanjenja novostvorenih vrijednosti u gospodarstvu. Pad izvoza pak nekako je najboljniji jer je on ‘karta za bolje sutra’.