Novi standard rezolucije stiže među fotografije. Odzvono je nesavršenostima!
Dolazi vrijeme u kojem će klasične fotografije, pa i slike, dobiti novu dimenziju zahvaljujući primjeni nanotehnologije. Do jučer su tiskani materijali već na prvi pogled pod malo jačim povećalom pokazivali nesavršenost, čime sebev umjetnici i dizajneri nisu bili zadovoljni. Znanost je, međutim, i tu umiješala prste isporučivši im do sada gotovo nevjerojatnu razlučivost slike od sto tisuća točaka po inču, odnosno 2,54 centimetra. I to – u boji.
Mali, samo nekoliko desetaka nanometara visoki, stupovi temelj su tog noviteta koji je predstavljen i u časopisu Nature Nanotechnology. Svaka točka (piksel) te iznimno visoke rezolucije sastavljena je od četiri nanoposta sa srebrnim i zlatnim nanopločicama. Zbog mogućnosti pohranjivanja velikog broja podataka na tako malom prostoru već se govori i o mogućnostima koje su komercijalno iskoristive, poput malenih vodenih žigova ili nekih tajnih sigurnosnih kodova i poruka. Istraživači Agencije za znanost, tehnologiju i istraživanje A*STAR u Singapuru tiskali su posebnu verziju slike ‘Lena’ na veličini od 50×50 mikrometra, što je inače standard koji se rabi u tiskanju najvećeg broja materijala, i dobili – iznenađenje.
Prema riječima Joela Yanga, stručnjaka za materijale agencije A*STAR koji je vodio studiju, efekt je bio sjajan. – Gledajući metalne nanočestice pod svjetlosnim mikroskopom, vidjeli smo da smo mogli kontrolirati boje, od crvene do plave, kontrolirajući veličinu čestica – kaže on. Ovisno o veličini, metalna nanostruktura stvara rezonanciju s određenim valnim duljinama svjetla. Baš kao i gitara koja stvara rezonanciju na određenoj frekvenciji. I upravo taj efekt nazvan ‘plasmon resonance’, koji je dobro poznat fizičarima, bio je temelj postizanja tako visoke razlučivosti slike. Slike tiskane u laboratoriju imaju razlučivost od sto tisuća točaka, i to u boji, što je u usporedbi s inkjet i laserskim pisačima deset puta više. Jer s pomoću njih su do sada ‘proizvedene’ mrlje od tinte veličine jednog mikrometra i razlučivosti od samo deset tisuća točaka po inču.
Razlika je doista velika, posebice ako se zna da i ljudi sa savršenim vidom ne mogu raspoznati objekte koji su manji od 20 do 30 mikrometara. No uz tu gotovo savršenu rezoluciju još je jedna prednost tih strukturnih boja. Riječ je o izvršnoj stabilnosti jer su metalni i izolacijski materijali koji se rabe jako izdržljivi. Oni ne bile tijekom vremena za razliku od organskih bojila i sličnih pripravaka – kaže Yang. Zajedno sa svojim istraživačima Yang je već podnio zahtjev za zaštitu svojeg izuma jer vjeruje da komercijalna budućnost slijedi vrlo brzo. U njoj su nanožigovi, novi načini kriptografije, kodiranje ultraguste količine optičkih podataka na diskovima koji nalikuju na današnje DVD-e. Popis budućih načina uporabe je dugačak, a nove stvari tek dolaze. Velika je prednost takvih slika što se jednostavno ne mogu kopirati ili prepisivati, što je idealno za pohranu arhivskih podataka u muzejima, ministarstvima itd.