Farsa sa stegovnim postupcima protiv četiri suca u Sesvetama

U skupinu inteligentnih robota koji u Elektrokontaktu sklapaju dijelove proizvoda ugrađen je upravljački program izrađen na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Robotska ruka u Podravki prenosi s proizvodne trake staklenke s povrćem na paletu. Donedavno je na tome poslu bilo zaposleno po nekoliko radnika u svakoj smjeni.

Robot vadi dio automobilskih vrata iz kalupa i odlaze ih na proizvodnu traku kojom stiže do radnika koji ugrađuje sitne dijelove i Končarom (niskonaponske sklopke i prekidači, nap. a.), u kojima se roboti primjenjuju na montaži elektroničkih komponenata. Za Elektrokontakt smo razvili veliki projekt robotizacije, ali nova je uprava, a najvjerojatnije i recesija, usporila primjenu. Končaru smo pomogli u uvođenju roboti i automatizacije, što mu je znatno povećalo konkurentnost. Mnoge tvornice, nažalost, od stranih tzv. sistemskih poslužitelja kupuju gotova rješenja koja skupo plaćaju umjesto da se oslone na naše stručnjake. Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih u Hrvatskoj nema više robota jest nedostatak znanja i stručnosti, pa postoji strah kako će se tako složenom tehnologijom izaći nakraj – kaže prof. dr. sc. Jerbić.

Proizveden je u zagrebačkoj tvrtki INTECO d.o.o., prvi je robot za hidrauličku obradu betonskih i metalnih površina, olakšava saniranje betonskih površina i konstrukcija, čisti i dekontaminira industrijska postrojenja.

Unatoč tomu u industriji će rasti proizvodnost, a broj zaposlenih padati, kao što se dogodilo s poljoprivredom u 20. stoljeću. Početkom tog stoljeća 70-ak posto stanovništva u Europi bavilo se poljoprivrednom proizvodnjom, no danas to čini samo tri posto.

• Zamjena ljudskog rada u neposrednoj industrijskoj proizvodnji nezaustavljiv je proces jer konvencionalnom tehnologijom više ne može konkurirati na globalnom tržištu. U nekim proizvodnim granama, primjerice u automobilskoj i elektroničkoj industriji, ljudski rad gotovo je potpuno zamijenjen robotskim. Ubrzani razvoj robotske tehnologije širit će primjenu na sve složenije poslove kojima danas roboti još nisu dorasli. No taj će se proces sve više ubrzavati – kaže prof. dr. sc. Jerbić, zaslužan za razvoj hrvatske robotike.

Za poduzeće Elektrokontakt pod vodstvom prof. dr. sc. Jerbića na FSB-u je razvijen velik projekt robotizacije. Većinom ga je financirao Hrvatski institut za tehnologiju. Riječ je o skupini inteligentnih robota koji međusobno komuniciraju kamerama i senzorima i sklapaju dijelove proizvoda preciznije i produktivnije od zaposlenika. Najsuvremeniji su proizvod robotike, izrađeni su u Japanu, ali u njih je ugrađeno hrvatsko znanje. Hardver i softver, upravljački programi, osmišljeni su, naime, na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

• Surađivali smo s Elektrokontaktom i Končarom (niskonaponske sklopke i prekidači, nap. a.), u kojima se roboti primjenjuju na montaži elektroničkih komponenata. Za Elektrokontakt smo razvili veliki projekt robotizacije, ali nova je uprava, a najvjerojatnije i recesija, usporila primjenu. Končaru smo pomogli u uvođenju roboti i automatizacije, što mu je znatno povećalo konkurentnost. Mnoge tvornice, nažalost, od stranih tzv. sistemskih poslužitelja kupuju gotova rješenja koja skupo plaćaju umjesto da se oslone na naše stručnjake. Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih u Hrvatskoj nema više robota jest nedostatak znanja i stručnosti, pa postoji strah kako će se tako složenom tehnologijom izaći nakraj – kaže prof. dr. sc. Jerbić.

Prošle godine u svijetu je radilo 20-ak milijuna robota i njihov se broj svake godine povećava za 30 posto. U idućih 40 godina radna populacija smanjit će se pak za 16 posto. Stručnjaci predviđaju da će tehnološki zaostajati i ekonomski potonulo hrvatsko gospodarstvo spasiti upravo robotika u elektroničkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. No najveća hrvatska prehrambena industrija u proizvodnji već se koristi robotom koji pakete stakleni prerađenog povrća slaže na palete. Robot je važan sudionik proizvodnog procesa i u AD Plastiku, tvornici autodijelova. Nakon injekcijskog ubrzavanja kojim se smjesa žitkog ili tekućeg polipropilena potiskuje u kalup robot vadi gotov proizvod i odlaze ga na pokretnu vrpcu kojom odlazi do radnika koji mu dodaju sitne dijelove.

Hrvatski robot R Jet-062, prvi za hidrauličku obradu betonskih i metalnih površina, izumljen u zagrebačkoj tvrtki Inteco d.o.o, zasad nema konkurencije. R Jet-062 u graditeljstvu olakšava sanaciju betonskih površina i konstrukcija, a i u industriji čisti i dekontaminira te obavlja ostale poslove koji inače ugrožavaju ljudsko zdravlje. Robot je lagan, prilagodljiv svakom prostoru, penje se stubama, zbog čega je konkurencija teškim i velikim strojevima.

Investitori u elektranu Orahovica-1 imaju na umu još neke projekte koji uključuju obnovljivu energiju, ali otvaraju se i druge opcije.

• Zbog čega ste se odlučili investirati u Hrvatsku, planirate li već nove investicije i ulazete li još negdje u okružju? – Na prijedlog suradnika osnovali smo društvo koje već pola godine djeluje na hrvatskom tržištu radi pronalaska poslovno zanimljivih i društveno odgovornih projekata. Viša partnerica Oksana Dvinskik, skeniranjem regionalnog tržišta investicija susrela se s nekoliko zanimljivih projekata i nakon evaluacije svih parametara zaključili smo da je investicija u projekt gradnje prve fotonaponske elektrane Orahovica-1 iznimno pozitivna priča. I to ne samo u poslovnom smislu nego i u smislu razvoja zajednice i očuvanja okoliša. Trenutačno Migrit energija ulaže isključivo u projekte unutar Hrvatske, a u planu su investicije u vrijednosti između 150 i 300 milijuna kuna. Za sada imamo na umu još neke projekte koji uključuju obnovljivu energiju, ali otvaraju nam se i druge poslovne opcije. Uglavnom, spremni smo čuti i raspraviti vrijednost poslovnih ideja koje su dugoročno isplative.

• Kako ocjenjujete suradnju s hrvatskom vlasti i partnerima na projektu? Što biste savjetovali stranim investitorima koji žele isto što i vi? – Ideju za projekt pokrenuo je Grad Orahovica, uzevši u obzir da ima i do trećinu više sunčanih sati od drugih gradova. Osigurao je zemljište u poslovnog zoni i svu potrebnu dokumentaciju, čime je omogućena neometana gradnja elektrane, koja je sagrađena u skladu sa svim vrijednim administrativnim i tehničkim propisima te je priključena na infrastrukturu HEP-a. Posebno smo zadovoljni što smo u Hrvatskoj pronašli ozbiljne partnere i vjerujemo da ćemo nastaviti investirati ako i budući projekti budu organizirani na isti način. Uloženi su veliki napori gradske vlasti i HEP-a da bi taj projekt bio pionir. Vjerujemo da će kao primjer unaprijediti provedbu sličnih investicija na području Hrvatske.

• I u Rusiji, kao i drugim zemljama, velika je svijest o štednji energije i prelasku na obnovljive izvore poput sunca, vjetra i vode. Rusija je među pet vodećih država prema proizvodnji hidroenergije. Iako imamo velike zalihe plina i ugljena te koristimo energiju iz nukleranih elektrana, mislim da su sve studije vezane uz obnovljive izvore energije iznimno korisne te ih treba pozdraviti ne samo sa znanstvenoga nego i etičkog stajališta.

Za razliku od mnogih u Hrvatskoj koji bi najradije već sad zatvorili ovu katastrofalnu godinu Emil Jakša, direktor TGT-Adriatika, ima razloga zapisati je zlatnim slovima. Naime, u projektu rušenja bespravnih građevina (sa građenih nakon 21. lipnja 2011.) koji je u rujnu na temelju rješenja Građevinske inspekcije pokrenulo Ministarstvo graditeljstva TGT-Adriatik jedini je izvršitelj. Kolika je to prilika za tvrtku, najbolje govore podaci: u sljedećih mjesec dana na popisu za rušenje 30-ak je građevina, a u planu do kraja godine ukupno 60-ak. Iako će poneki bespravni graditelj sâm obaviti posao, većina će čekati do zadnjeg časa, kad tvrtka s ugovorom Ministarstva preuzima stvar u svoje ruke. Cijena po rušenju jest od 150 do 200 tisuća kuna i ove je godine već srušeno 150 objekata.

Iz Ministarstva smo dobili objašnjenje u kojem stoji da se radi prema sklopljenim ugovorima. Naime, nakon natječaja za odabir izvođača objavljenoga u veljači 2005., dakle za Sanaderove vlade, mjesec dana poslije Ministarstvo je sklopio ugovore s pet izvođača, kojima je prvim aneksom ugovor produljen za jednu godinu. Drugim aneksom 2007. četiri su tvrtke ostale u igri, a ostanak jedne tvrtke u igri objašnjava se ujedinjenjem zaštite okoliša, graditeljstva i prostornoga uređenja u jedno ministarstvo. Tada je, potkraj 2011., pokrenut postupak za raspisivanje natječaja za izbor novih izvođača koji se planira provesti do kraja 2012. Do tada je trećim aneksom produljen Ugovor o izvršenju inspekcijskih rješenja s TGT-Adriatikom, tvrtkom s 22 zaposlenih i rastom prihoda u 2011 od 55 posto.

Orahovica-1, dosad najveća fotonska elektrana u Hrvatskoj, snage 499,925 kWp, prošli je tjedan niknula u Hrvatskoj. Iza investicije vrijedne 11 milijuna kuna stoji ruski poduzetnik Mihail Žukov, osnivač Migrit energije, koja je vlasnik Sunstream energije, nositelja projekta. Žukov investira diljem svijeta u pozitivne poslovne projekte, a takvih, čini se, ima još u Hrvatskoj.