Mitovi o evoluciji

U skupinu inteligentnih robota koji u Elektrokontaktu sklapaju dijelove proizvoda ugrađen je upravljački program izrađen na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Robotska ruka u Podravci staklenke s povrćem s proizvodne vrpce prenosi na palete. Donedavno je na tome poslu bilo zaposleno nekoliko radnika u svakoj smjeni.

Robot vadi dio automobilskih vrata iz kalupa i odlaze ih na proizvodnu vrpcu kojom stiže do radnika koji ugrađuje sitne dijelove.

Proizveden u zagrebačkoj tvrtki Inteco d.o.o., prvi je robot za hidrauličku obradu betonskih i metalnih površina. Olakšava saniranje betonskih površina i konstrukcija, čisti i dekontaminira industrijske pogone.

Unatoč tomu u industriji će rasti proizvodnost, a padat će broj zaposlenih, kao što se dogodilo s poljoprivredom u 20. stoljeću. Početkom tog stoljeća 70-ak posto stanovništva u Europi bavilo se poljoprivrednom proizvodnjom, no danas to čini samo tri posto. Zamjena ljudskog rada u neposrednoj industrijskoj proizvodnji nezaustavljiv je proces jer konvencionalnom tehnologijom više ne može konkurirati na globalnom tržištu. U nekim proizvodnim granama, primjerice u automobilskoj i elektro-ničkoj industriji, ljudski rad gotovo je potpuno zamijenjen robotskim. Ubrzani razvoj robotičke tehnologije širit će primjenu na sve složenije poslove kojima danas roboti još nisu dorasli. No taj će se proces sve više ubrzavati – kaže prof. dr. sc. Jerbić, zaslužan za razvoj hrvatske robotike.

Za poduzeće Elektrokontakt pod vodstvom prof. dr. sc. Jerbića na FSB-u je razvijen velik projekt robotizacije. Većinom ga je financirao Hrvatski institut za tehnologiju. Riječ je o skupini inteligentnih robota koji međusobno komuniciraju kamerama i senzorima i sklapaju dijelove proizvoda preciznije i produktivnije od zaposlenika. Najsuvremeniji su proizvod robotike, izrađeni su u Japanu, ali u njih je ugrađeno hrvatsko znanje. Hardver i softver, upravljački programi, osmišljeni su, naime, na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

Surađivali smo s Elektrokontaktom i Končarom (niskonaponske sklopke i prekidači, nap. a.), u kojima se roboti primjenjuju na montaži elektroničkih komponenata. Za Elektrokontakt smo razvili veliki projekt robotizacije, ali nova je uprava, a najvjerojatnije i recesija, usporila primjenu. Končaru smo pomogli u uvodenju robotica i automatizacije, što mu je znatno povećalo konkurentnost. Mnoge tvornice, nažalost, umjesto da se oslone na naše stručnjake, od stranih sistemskih poslužitelja kupuju gotova rješenja, koja skupo plaćaju. Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih u Hrvatskoj nema više robotica je nedostatak znanja i stručnosti, pa vlada strah kako će se s tako složenom tehnologijom izaći nakraj – kaže prof. dr. sc. Jerbić.

Prošle godine u svijetu je radilo 20-ak milijuna robota i njihov se broj svake godine povećava za 30 posto. U idućih 40 godina radna populacija smanjit će se pak za 16 posto. Stručnjaci predviđaju da će tehnološki zastarjelo i ekonomski potonulo hrvatsko gospodarstvo spasiti upravo robotika u elektroničkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Najveća hrvatska prehrambena industrija u proizvodnji već se koristi robotom koji pakete staklenki prerađenog povrća slaže na palete. Robot je važan sudionik proizvodnog procesa i u AD Plastiku, tvornici autodijelova. Nakon injekcijskog ubrzgavanja kojim se smjesa žitkog ili tekućeg polipropilena potiskuje u kalup robot vadi gotov proizvod i odlaze ga na pokretnu vrpcu kojom odlazi do radnika koji mu dodaju sitne dijelove. Hrvatski robot R Jet-062, prvi za hidrauličku obradu betonskih i metalnih površina, izumljen u zagrebačkoj tvrtki Inteco d.o.o., zasad nema konkurencije. U graditeljstvu olakšava sanaciju betonskih površina i konstrukcija, a i u industriji čisti i dekontaminira te obavlja ostale poslove koji inače ugrožavaju ljudsko zdravlje. Robot je lagan, prilagodljiv svakom prostoru, penje se stubama, zbog čega je konkurencija teškim i velikim strojevima.