Novi prilozi u Lideru!

Unatoč tomu u industriji će rasti proizvodnost, a padat će broj zaposlenih, kao što se dogodilo s poljoprivredom u 20. stoljeću. Početkom tog stoljeća 70-ak posto stanovništva u Europi bavilo se poljoprivrednom proizvodnjom, no danas to čini samo tri posto. Zamjena ljudskog rada u neposrednoj industrijskoj proizvodnji nezaustavljiv je proces jer konvencionalnom tehnologijom više ne može konkurirati na globalnom tržištu. U nekim proizvodnim granama, primjerice u automobilskoj i elektroničkoj industriji, ljudski rad gotovo je potpuno zamijenjen robotskim. Ubrzani razvoj robotičke tehnologije širit će primjenu na sve složenije poslove kojima danas roboti još nisu dorasli. No taj će se proces sve više ubrzavati – kaže prof. dr. sc. Jerbić, zaslužan za razvoj hrvatske robotike.

Za poduzeće Elektrokontakt pod vodstvom prof. dr. sc. Jerbića na FSB-u je razvijen velik projekt robotizacije. Većinom ga je financirao Hrvatski institut za tehnologiju. Riječ je o skupini inteligentnih robota koji međusobno komuniciraju kamerama i senzorima i sklapaju dijelove proizvoda preciznije i produktivnije od zaposlenika. Najsuvremeniji su proizvod robotike, izrađeni su u Japanu, ali u njih je ugrađeno hrvatsko znanje. Hardver i softver, upravljački programi, osmišljeni su, naime, na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje.

• Suradnici smo s Elektrokontaktom i Končarom (niskonaponske sklope i prekidači, nap. a.), u kojima se roboti primjenjuju na montaži elektroničkih komponenata. Za Elektrokontakt smo razvili veliki projekt robotizacije, ali nova je uprava, a najvjerojatnije i recesija, usporila primjenu. Končaru smo pomogli u uvođenju robotica i automatizacije, što mu je znatno povećalo konkurentnost. Mnoge tvornice, nažalost, umjesto da se oslone na naše stručnjake, od stranih sistemskih poslužitelja kupuju gotova rješenja, koja skupu plaćaju. Jedan od najvažnijih razloga zbog kojih u Hrvatskoj nema više robotica jest nedostatak znanja i stručnosti, pa vlada strah kako će se s tako složenom tehnologijom izaći nakraj – kaže prof. dr. sc. Jerbić.

Prošle godine u svijetu je radilo 20-ak milijuna robota i njihov se broj svake godine povećava za 30 posto. U idućih 40 godina radna populacija smanjit će se pak za 16 posto. Stručnjaci previdjuju da će tehnološki zastarjelo i ekonomski potonulo hrvatsko gospodarstvo spasiti upravo robotika u elektroničkoj, farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Najveća hrvatska prehrambena industrija u proizvodnji već se koristi robotom koji pakete staklenki prerađenog povrća slaže na palete. Robot je važan sudionik proizvodnog procesa i u AD Plastiku, tvornici autodijelova. Nakon injekcijskog ubrizgavanja kojim se smjesa žitkog ili tekućeg polipropilena potiskuje u kalup robot vadi gotov proizvod i odlazi ga na pokretnu vrpcu kojom odlazi do radnika koji mu dodaju sitne dijelove. Hrvatski robot R Jet-062, prvi za hidrauličku obradu betonskih i metalnih površina, izumljen u zagrebačkoj tvrtki Inteco d.o.o, zasad nema konkurencije. U graditeljstvu olakšava sanaciju betonskih površina i konstrukcija, a i u industriji čisti i dekontaminira te obavlja ostale poslove koji inače ugrožavaju ljudsko zdravlje. Robot je lagan, prilagodljiv svakom prostoru, penje se stubama, zbog čega je konkurencija teškim i velikim strojevima.

Jedan od glavnih razloga primjene robotica u industriji upravo je ekonomski jer svojom učinkovitosti može zamijeniti od dva do pet radnika, kaže prof. dr. sc. Bojan Jerbić i objašnjava:

• Pretpostavimo da prosječna robotska radna stanica stoji oko 150 tisuća eura (robot i okolna tehnika prilagodba, nap. a.) i da takav robot nadoknađuje rad dvoje radnika u svakoj smjeni. Ako se proizvodi u dvije smjene, robot mijenja ukupno četiri radnika. Ako je bruto plaća jednog radnika tisuća eura, ukupni je godišnji trošak za četiri radnika 48 tisuća eura. To znači da će se robot, uzimajući u obzir i pripadajuće troškove energije i održavanja, isplativi za najkasnije četiri godine. Nakon toga radit će samo uz materijalne i režijske troškove sve do umirovljenja. Roboti su dugovječni te obično i u najtežim uvjetima, kakvi su primjerice u proizvodnji automobila, bez posebnog održavanja često rade duže od 20 godina.

U uslužnim djelatnostima, u kući – kaže prof. dr. sc. Jerbić, napominjući da mnogim uredajima kojima se koristimo na svim područjima života upravljaju složeni algoritmi umjetne inteligencije. U sjeni vodećih svjetskih laboratorija, prema riječima prof. dr. sc. Jerbića, razvijaju se humanoidni roboti koji donekle s razumijevanjem komuniciraju s okolinom i imitiraju ljudsko ponašanje. Stupanj razvoja znanosti robotici jasno upućuje na to da će roboti u bliskoj budućnosti postati naši svakodnevni partneri, kao što su već računala i mobiteli.

Stoga je Unija proglasila razvoj robotike, uz energetiku i transport, dugoročnim strateškim prioritetom razrađenim u koordinaciji s EUROP-om (European Robotics Technology Platform) i CARE-om (Coordination Action for Robotics in Europ), u čemu su sudjelovali glavni proizvođači, europski instituti i znanstvenici, a uključeni su i hrvatski znanstvenici. EU financira istraživačke i razvojne robotske projekte sa 100-tinjak milijuna eura na godinu, Japan ulaže 150 milijuna dolara, Južna Koreja 100 milijuna dolara, a SAD više od 500 milijuna dolara. – U budućnosti se bez robota neće moći proizvoditi, stoga ne smijemo biti iznenađeni gubitkom radnih mjesta u industriji, nego gubitkom industrije zbog tehnološkog zaostajanja – kaže prof. dr. sc. Jerbić. Ipak, gubitak radnih mjesta nije izravno povezan s robotikom, nego globalizacijskim i tehnološkim razvojem koji su znatno promijenili ekonomske, kulturne, proizvodne i političke odlike suvremenoga modernog društva.

Prof. dr. sc. Jerbić tvrdi da jedino potpuno nova tehnologija, odnosno novi, prilagodljivi, evolutivni i samoorganizirajući strojevi i proizvodni sustavi mogu u budućnosti kvalitetno poduprijeti očekivani razvoj ljudskog društva u većini njegovih djelatnosti. Stoga će se neizbježno smanjiti broj zaposlenih u neposrednoj proizvodnji dobara, ali i drugim djelatnostima, jer neposredan ljudski rad više neće moći zadovoljiti zahtjeve suvremene proizvodnje. Roboti neće samo ukinuti mnoga radna mjesta nego će biti odgovarajuća zamjena nedostatku radne snage čije se veliko smanjenje od čak 16 posto očekuje već do 2050. Roboti odavno vladaju automobilskom i elektroničkom industrijom, no razvoj robotike usavršava ih toliko da već, primjerice, pakiraju zelenu salatu, čiste i čuvaju kuću dok su vlasnici na poslu, upravljaju zrakoplovima, pomažu u medicini.

Stupanj razvoja robotike u znanosti jasno upućuje na to da će roboti u bliskoj budućnosti postati naši svakodnevni partneri, kao što su već računala i mobiteli.