Turska više nije samo most između Istoka i Zapada nego i zemlja golemih poslovnih ambicija. Proizvodi pola televizora koji se gledaju u Europi, a ondašnja automobiljska industrija raste pak prema godišnjoj stopi većoj od četiri posto.
Zemlja na razmeđu Europe i Azije, Turska je bila poznatija po egzotičnim ‘bazarima’ i povijesnim građevinama nego po modernim tvornicama. Osmansko Carstvo, prethodnik današnje Turske, nekoć se, za Prvoga svjetskog rata, kad je bilo pod kontrolom Europe, posprdo nazivalo ‘bolesnikom s Bospora’. Taj epitet održao se toliko dugo da se čak spominjao i u raspravama o ulasku Turske u članstvo Europske unije. Razlog zbog kojega je ta negativna slika tako dugo visjela nad Turskom jest, među ostalim, što je njezino gospodarstvo stagniralo još mnogo desetljeća nakon raspada Carstva. Razina gospodarskog rasta nije bila tolika kao u ostatku Europe. Do kraja prošlog stoljeća Turska ekonomija povezivala se jedino s krizama.
Međutim, u novom tisućljeću nastala je sasvim nova Turska: zdrava, jaka i dinamična, daleka od onoga ‘bolesnika s Bospora’. Gospodarstvo je stabilno i čudesno raslo. U kombinaciji s novom vanjskom politikom…
