Smrt klasične žarulje

Zar vi vjerujete u evoluciju? To pitanje čujem s vremena na vrijeme. I svaki me put baci u očaj. Što reći? Ima li se uopće smisla truditi? Poput Sizifa krećem iznova: ‘To nije stvar vjere…’ Znanstvene se teorije ne prihvaćaju činom vjere. One su dosljedni pojmovni modeli kojima objašnjavamo cijeli skup činjenica. Osim toga teorije daju provjerljiva predviđanja. Činjenice su pak iskustvena opažanja koja su, u principu, dostupna svima. Provjerljive pretpostavke kojima možemo objasniti činjenice nazivamo pak hipotezama. Višestruko potvrđene hipoteze prerastaju u teorije. I tako dalje. Sve je to abeceda znanosti, koja je u našem obrazovanju, nažalost, vrlo marginalizirana. Mnogi studenti fizike, kemije i biologije diplomiraju a da ne shvate bit znanosti. No, nedavno sam našao jedan svijetli primjer koji me oduševio: znanstvenu početnicu za britanske brutoše biologije, knjigu Johna Ellisa ‘How Science Works: Evolution’. Pisao sam profesoru Ellisu i pitao ga smijem li koristiti materijale iz njegove knjige za svoje predavanje ‘Kako funkcionira znanost’, koje namjeravam uskoro održati na festivalu znanosti u Sinju. Ne samo da je pristao nego mi je odmah poslao dva primjerka svoje knjige i sve originalne slike iz knjige. E, to ja nazivam nesebičnim zalaganjem u svrhu promicanja znanosti.

Motiviran Ellisovom knjigom i potaknut pitanjima svojih naivnih poznanika koji ‘ne vjeruju u evoluciju’, odlučio sam komentirati tri najraširenija mita o evoluciji. Odabrao sam ih iz teksta ‘Top 10 Myths about evolution (And How We Know It Really Happened)’, koji je objavio Skeptics Society 2010. godine.

Prvi mit: ako ljudi potječu od majmuna, zašto se svi majmuni nisu razvili u ljudi? To je pitanje pogrešno postavljeno i pokazuje potpuno nerazumijevanje temeljne ideje evolucije. Ljudi se, naravno, nisu razvili od majmuna koji danas žive i koje, primjerice, možemo vidjeti u zoološkom vrtu. Ljudi i današnji majmuni imaju zajedničkog prenika. Poenta je da su na evolucijskom stablu ljudi i današnji majmuni prilično blizu, da predstavljaju grane koje su se relativno nedavno (s obzirom na starost Zemlje) razdvojile. Što se zajedničkog prenika tiče, njega možemo naći sa svakim živim stvorom koji postoji, ili je postojao, na ovom planetu. Zajedničkog prenika imamo i sa psom i s magarcem i, ako baš hoćete, s dinosaurom.

Drugi mit: evolucija je samo teorija. Ta mi je tvrdnja najdraža. Da, evolucija je teorija. Samo teorija. No moram podsjetiti na nešto vrlo trivijalno. Riječi imaju višestruka značenja. Kolokvijalno, teorija znači nagađanje ili pustu priču. U znanstvenom kontekstu riječ teorija je, kao što sam već napisao na početku, ‘dosljedni pojmovni model kojim objašnjavamo cijeli skup činjenica.’ No nije samo evolucija jedna teorija. Sve je u znanosti ‘samo teorija’. Cijela je znanost skup ideja koje možemo zvati teorijama ili modelima. Pitanje je jedino koliko je koja teorija dobro potvrđena činjenicama. U slučaju teorije evolucije te su potvrde toliko brojne i dosljedne da teoriji daju status prirodnog zakona. Treći mit govori o tome kako drugi zakon termodinamike dokazuje da je…