TRECI COTRUGLI DAYS U ROVINJU

Turska stvara nov imidž stabilnosti i napretka. Više nije samo most između Istoka i Zapada nego zemlja s ambicijama. Turska je sad šesta najveća europska ekonomskog sila i šesnaesta po veličini u svijetu. U 2011. bila je druga najbrže rastuća zemlja poslije Kine, s rastom od 8,5 posto. Obujam turskog izvoza porastao je pet puta u posljednjih osam godina. Čak 50 posto izvoza plasira na tržište EU. Glavni su izvoznici proizvodi odjeća, prehrambeni proizvodi, tekstil, metalni proizvodi te oprema za prijevozni sektor. Velik su potencijal tzv. skriveni prvaci (engl. hidden-champions), srednje i male tvrtke koje nisu općepoznate, a imaju velike stope rasta – objašnjava Dejan Ljuština, direktor u Deloitteovu Odjelu za poslovno savjetovanje.

Takva je, navodi, Aksa, koja proizvodi sintetička vlakna. Izvozi 40 posto svoje proizvodnje u više 50 zemalja. Ili, primjerice, Alvimedica, koja proizvodi medicinske proizvode i izvozi 44 posto svoje proizvodnje u 30 zemalja. Obje tvrtke vlasnice su vrijednih patentata, kaže Ljuština. Sektorima koji u Turskoj najbrže rastu smatra poljoprivredu, potrošačku elektroniku, graditeljstvo, turizam, autoindustriju, energetiku te telekomunikacije. Kao lidera u tehnološko-komunikacijskom ističe Turk Telekom, tvrtku s više od 40 tisuća zaposlenika i 30 milijuna korisnika.

Međunarodni monetarni fond (MMF) prošle je godine tursko gospodarstvo proglasio jednom od najjačih ekonomija u nastajanju. U MMF-u smatraju da je Turska danas među glavnim svjetskim proizvođačima poljoprivrednih proizvoda, tekstila, motornih vozila, brodova i druge prijevozne opreme te građevinskog materijala.

Godine 2009. turska vlada uvela je razne gospodarske poticajne mjere za smanjenje utjecaja globalne ekonomske krize, primjerice privremene porezne olakšice na automobile, kućanske uređaje i stanovanje. Rezultat toga bio je porast proizvodnje proizvoda za široku potrošnju za 7,2 posto. Ali Babacan, bivši turski minister vanjskih poslova kojeg smatraju jednim od glavnih zaslužnih za preokret turske ekonomske politike, ove godine na predavanju koje je održao na američkom sveučilištu Tufts University rekao da je tursko gospodarstvo mnogo otvoreno od onoga drugih europskih zemalja. Upravo su zato, naglasio je, turske tvrtke konkurentnije na svjetskom tržištu. Ustvrdio je i da je turski rast održiv zato što nije pao na državna leđa, nego se dogodio nakon rasta privatnog sektora.

Za Tursku, koju se još ne doživljava kao jednu od bogatijih, mnogi kažu da se iznenađe kad u cijeloj zemlji ne nađu ni na jednog prosjaka. Umjesto toga svatko radi, u kojoj god niši uspije naći posao. Na željezničkim postajama npr. u redu stoji muškarci spremni ulaštititi vaše cipele, drugi čekaju da turistima prodaju čašu hladne vode. Turci se snalaze se kako god znaju radeći jednostavne poslove, no svatko na svoj način pridonosi gospodarskom širenju.

Turska proizvodi više od polovice televizora koji se prodaju u Europi. Beko, ime broj jedan za proizvodnju kućanskih uređaja, proizvodi 20 tisuća televizora na dan u sjedištu izvan Istanbula, i to pod više od 100 različitih robnih marki, prenosi CNN. Ugovorom vrijednim 100 milijuna dolara, želeći izgraditi ugled, 2004. kupio je njemački brend Grundig, čije je ime sinonim za visoku kvalitetu. Širenje na europsko tržište nastavilo se preuzimanjem poznatih europskih proizvođača: Blomberga u Njemačkoj i Elektre Bregenz u Austriji, oba proizvođača hladnjaka i perilica posuđa. Iako je Beko gradio ugled kao proizvođač za druge tvrtke, sad želi dokazati da može jamčiti i kvalitetu i količinu.

Prema Bloomberg Businesweeku, turski Vestel najveći je proizvođač televizora u Europi. Ti su uređaji unosan posao za glavne proizvođače poput Sonyja, Philipsa i LG Electronics. Međutim, najvažnije ime za proizvodnju televizora u Europi danas je tvrtka.