Eurozona i Grčka: Izazovi i rješenja

Članica eurozone koja prima pomoć trebat će implementirati niz makroekonomskih programa prilagodbe, napraviti strogo analizu održivosti javnog duga te prihvatiti sudjelovanje MMF-a u suradnji s ECB-om. U zajednički fond moraju uplaćivati sve zemlje članice prema unaprijed dogovorenog ključu, a svaka nova zemlja koja prihvati euro bit će automatski uključena u program. Od 1. srpnja 2013. ESM će imati status kreditora sličnog onom koji već ima MMF. Od iduće godine članice eurozone uplatit će svoje udjele u fondu kroz pet platežnih rata, koji će najmanje iznositi 15 posto od ukupnoga kapitala cijelog fonda. Od tog pravila bit će poštovane privremeno jedino nove članice eurozone koje imaju BDP manji od 75 posto od europskog prosjeka. Primjerice, Hrvatska bi u tom slučaju imala izuzeće jer ima BDP na 61 posto od prosjeka 27 zemalja članica.

Za direktora novog fonda postavljen je spomenuti Regling, koji je bio u igri i za nasljednika Jean-Claudea Junckera na čelu Euro grupe. No taj su posao htjeli i njemački ministar financija Wolfgang Schäuble, koji je bio voljan podijeliti posao s francuskim kolegom Pierreom Moscovijem. Moscovici nije pokazao jednako oduševljenje, pa je na kraju Junker (koji je imenovan još 2005. godine) ostao na svojoj poziciji barem do kraja godine te će tijesno surađivati s Reglingom u vezi s mjerama za spas eura.

U cijeloj priči o spašavanju eura i eurozone glavni problem ostaje Grčka. Spor u vezi s tim kako riješiti 174 milijarde eura težak grčki problem uzrokovao je pravi mali raskol unutar eurozone. MMF tvrdi da na pregovaračkom stolu definitivno treba ostaviti mogućnost otpisa dijela dugovanja jer nema teoretske šanse da zemlja smanji razinu zaduženosti na 120 posto. Naime, vlada u Ateni ne djeluje dovoljno odlučno, a ekonomske su prognoze još lošije. Ministri su se gotovo jednoglasno usprotivili takvim idejama, a podijelili su se u vezi s pitanjem treba li Grčkoj dati dodatne dvije godine ‘fore’ da se posloži i zadovolji uvjete. Tako je Juncker pohvalio dosadašnje napore nove vlade u Ateni, a sjeća se zemlje odlučne na strogom kritiziranju kolega s juga. Sve pomalo sliči na igru dobrog i lošeg policajca kako bi se požurilo Grke da prihvate novi proračun zajedno sa strogim mjerama štednje do 18. listopada.

Parada Angele Merkel po strogom kontroliranom državi na rubu nereda služi istoj svrsi. S obzirom da bi se zajednički europski kišobran spasao trebao moći protegnuti i na one na rubu, većina analitičara očekuje usijanu zimu. Ugovor o ESM-u sada trebaju ratificirati članice eurozone do 31. prosinca 2012., a stupit će na snagu čim ga potpiše minimalno 95 posto od ukupnog broja potpisnika.