Home / Financije / Ne može se dogoditi da nema pozitivnog efekta

Ne može se dogoditi da nema pozitivnog efekta

DARKO LORENCIN, pomoćnik ministra gospodarstva, ističe da je Hrvatska, u usporedbi sa Srbijom, mnogo sređenija država, a sada se suočava i s velikim financijskim problemima. Vodili smo jako mnogo računa, u suradnji s Ministarstvom financija, da mjere budu održive, a ne da radimo nerealne stvari samo da bismo imali imidž zemlje gdje se investitori izdašno potiču.

  • Postoji li ‘cost-benefit’-analiza tih poticaja? Što ako izostanu efekti? – Ne može se dogoditi da nema pozitivnog efekta. Investitoru plaćamo novootvoreno radno mjesto, ali proporcionalno tome on uplaćuje poreze i doprinose. Za 180 novih radnih mjesta po cijeni od 9000 eura, Hrvatska će u roku dvije godine biti u plusu. Investitoru ćemo platiti 12 milijuna kuna, a upriličiti 13,2 milijuna kuna, s tim da tu nisu uračunati troškovi nezaposlenih na HZZ-u. Ja bih volio da sve te poticaje isplatimo za najskuplje razvojno-istraživačke djelatnosti.

  • Kada se i kako isplaćuju poticaje? Što ako investitor odustane nakon godinu dana? – Upravo pripremamo uredbu kojom će se detaljno propisati procedure prijave investicije, isplate poticaja itd. Početkom investicije smatra se datum kada se priznaju troškovi na osnovi kojih će investitor dobiti poticaje, slijedi priprema investicije, a krajem se smatra datum kada se počinju koristiti poticaji. Stvarna isplata događa se iduće godine za prethodnu financijsku godinu. Ako investitor odustane prije isteka roka od pet godina ili u slučaju mikropoduzetništva tri godine, mora vratiti sve poticaje. Poduzetnik koji, primjerice, investira 10 milijuna eura u automatizaciju pogona, zbog čega će imati 20 ljudi viška, također može dobiti poticaje, ali u tom slučaju tri godine ne smije nikoga otpustiti.

  • U Srbiji su plaćanje radnih mjesta kritičari nazvali novčanim izrazom nesposobnosti države da bude poželjno mjesto za biznis. Sada investicije padaju jer je poslovna klima loša. Makedonija je primjer države koja daje velike olakšice, a investicija nema. Kako to komentirate? – Točno je da poticaji nisu sve što investitori traže. Tu je bitna politička i ekonomska stabilnost i uređenost. S novim zakonom i Agencijom imamo osnovne alate, a svima nam predstoji stalna bitka da procedure postanu protočne, da eliminiramo suvišnu birokraciju i administrativne barijere. Hrvatska je dosad propustila sve investicijske valove koji su se mogli propustiti. Iako je sad kriza, na nama je da budemo toliko dobro da privučemo investitore i da mnogo aktivnije nastupimo na tržištu investicija, što znači i da velikim kompanijama koje planiraju ulaganja sami šaljemo ponude. Želimo promijeniti sliku Hrvatske kao investicijske destinacije, a najbolja reklama je da sam investor kaže kako mu je bilo u realizaciji nekog projekta. I ulazak u EU sigurno će pozitivno utjecati. Ne želimo obećavati brda i doline kao neke zemlje, pa da investitor dođe i vidi da nema ništa od toga.

  • Dosadašnja statistika i struktura stranih ulaganja u Hrvatsku je porazna, pokupljeno je vrhune, a izostale su ‘greenfield’-investicije u proizvodnju. Kakav ste si cilj postavili u pogledu iznosa i strukture investicija? – Cilj nam je da aktivnim pristupom prema investitorima privučemo 200-tinjak milijuna eura novih investicija na godinu. Pritom mislim na neto iznos investicija. Cilj nam je i da privučemo neke multinacionalne kompanije, ali upravo za ‘greenfield’-investicije. U zadnjih osam godina 77 posto investicija otišlo je u uslužni sektor, najviše financije i trgovinu, i to želimo promijeniti.

  • Je li, strateški gledano, glavni cilj privlačenja investicija zapošljavanje ili podizanje tehnološke razine? – Strategija je da idemo prema kapitalnim investicijama koje će imati veću novootvorenu vrijednost, automatizaciju i visoku tehnološku opremljenost. Zato smo i išli u smanjivanje praga kod broja novootvorenih radnih mjesta. Za Hrvatsku je bitno da izvana dobije višu tehnologiju. Zakonom nismo spriječili radno-intenzivne djelatnosti, što više potičemo ih, ali omogućili smo kapitalno-intenzivnim investicijama da mnogo prije dobiju poticaje.

  • U koje sektore ćete privlačiti investicije? – To su sektori u kojima je Hrvatska tradicionalno jaka poput prehrambene i drvne industrije, turizma, farmaceutike, IT-a, automobilske i maritinske industrije, u koji pripada velika i mala brodogradnja. Svaki od tih sektora moramo strukturirati i napraviti operativne programe jer će se prema njima alocirati i sredstva iz strukturnih fondova, posebno za istraživanje i razvoj.