Informacije o više od 5500 stipendija ove godine bile su dostupne u dva grada. U utorku su ih mogli dobiti zagrebački studenti, a u četvrtak riječki studentima moraju biti dostupne sve informacije o stipendiranju, a najbolje je to učiniti ovako na jednom mjestu – istaknuo je Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor Instituta za obrazovanje, koji sajam organizira.
Na Sajmu tradicionalno izlažu institucije koje nude stipendije i razne oblike financijske potpore za studij u Hrvatskoj i inozemstvu, a ove godine na njemu su sudjelovale i institucije koje su predstavile svoje studijske i obrazovne programe, tečajeve stranih jezika, usluge prijevoza prijavnice dokumentacije te institucije koje u svojoj ponudi imaju obrazovne programe i usluge.
Ovogodišnja zemlja partner je SAD, čije visoke škole dominiraju na ljestvicama najboljih na svijetu. Na taj način i uz mnoge druge fakultete sajam je postao mjesto na kojemu posjetitelji mogu pronaći sve informacije i usluge ključne za uspješnu prijavu na obrazovne programe i programe stipendiranja u Hrvatskoj i inozemstvu. Svoje programe stipendiranja i prateću obrazovnu ponudu predstavila su hrvatska i inozemna visoka učilišta, državne institucije, veleposlanstva, strani kulturni centri, tvrtke, zaklade i neprofitne organizacije.
- Iznimno je važno imati vrhunski sustav studentskog financiranja. Bez toga školovanje nije dostupno svima. Za razliku od Hrvatske, u SAD-u fakulteti su tržišno okrenuti i iz svojih proračuna financiraju stipendije. Kod nas je vrlo maleni postotak stipendija i one pokrivaju maksimalno do trećine troškova, što nije dovoljno. Postoji još mnogo prostora za napredak i mislim da ćemo ga ulaskom u EU i ostvariti. Vidimo ga kroz naše sajmove i nadam se da će kompanije i fakulteti postati svjesni važnosti financiranja studenata – istaknuo je Šćukanec.
Upravo o problemima financiranja i dostupnosti obrazovanja predavanje je održala ugledna profesorica sa Sveučilišta Georgia u SAD-u Sheila Slaughter. Govorila je o globalizaciji visokog obrazovanja i nastanku ‘akademskoga kapitalizma’ u SAD-u i Europskoj uniji.
- Školovanje je postalo sve skuplje i zahtjevnije za financiranje. Sveučilišta očekuju da studenti plaćaju sve više i više za svoje studiranje. Isto tako nude sve više stipendija i povoljnih zajmova, ali zbog toga dolazi do raslojavanja. Bogati će i dalje studirati, a oni siromašnijeg podrijetla morat će se boriti za stipendije. Problem je što su i troškovi vezani uz studiranje sve veći. Također treba reći da su u SAD-u najbolji fakulteti već sad dostupni samo imućnim, ali postoje vrhunska sveučilišta koja su dostupnija i manje razvikana. Primjećujem da se hrvatska veleučilišta također moderniziraju i mislim da je to pozitivna promjena, ali ako se napravi kako treba. Ako se to ne dogodi, mogao bi se dogoditi odljev mozgova te bi mnogi mladi mogli potražiti obrazovanje izvan granica i tamo na kraju ostati. To bi bio veliki gubitak za Hrvatsku – rekla je profesorica Slaughter.
Na sajmu se moglo saznati detalje za više od 5500 stipendija. Osim o stipendijama, zaželjenim su mogli porazgovarati s bivšim stipendistima o njihovim iskustvima i dobiti savjete. Inače, studiranje uz stipendiju jedan je od najpopularnijih načina studiranja u SAD-u jer omogućuje da i financijski slabiji učenici steknu visoko obrazovanje i izbore se za bolje poslove u nastavku karijere. U Hrvatskoj je studiranje, doduše, jeftinije, ali hrvatski sustav stipendija nije ni približno toliko razvijen.
