Ponuda cloud IT usluga kao i rješenja koja omogućuju njihovo pružanje u zemlji bitno je unaprijeđena i povećana. Softverske aplikacije i računalnu infrastrukturu kao usluge u javnom oblaku nude vodeći telekomunikacijski operateri (HT, VIPnet, Metronet), nekoliko nezavisnih proizvođača softvera (GDi Gisdata, Login, Spin, Salespod) te sistemski integratori (Span, Metronet). Tu su i globalni igrači kao Google, Amazon, Dropbox, Salesforce.com i drugi. Svi globalni dobavljači prisutni u zemlji, a i neki domaći sistemski integratori (posebno Combis) nude usluge projektiranje i implementaciju rješenja za privatni i javni oblak.
Potražnja za javnim cloudom snažno je porasla (s niske baze), ali izgleda da su očekivanja u tom pogledu bila ponešto preoptimistična i da gospodarstvo, posebno mala i srednja poduzeća, nije reagiralo u skladu s očekivanjima. Naime, ponekad se ne pridaje dovoljno pažnje činjenici da prodaja tehnologije, posebno revolucionarno nove nije jednostavna stvar i traži odgovarajuću marketinšku strategiju i miks prodajnih kanala, cijena i edukacije tržišta. A tu je naravno i recesijosko okruženje, o kojem također treba voditi računa. I još k tome, ipak je u krajnjoj liniji riječ o relativno malom lokalnom tržištu na kojemu je i inače teško osigurati profitabilnost većih investicija u rješenja usluge u oblaku. Što se tiče privatnog clouda, tu se osjeća život, i to u financijskoj industriji, telekomunima i maloprodaji te nekolicini domaćih ‘blue-chip’ kompanija, koje i inače prednjače u usvajanju novih tehnoloških rješenja.
Tržište usluga u oblaku, koje uključuje vrijednost pruženih cloud IT usluga i vrijednost implementacije rješenja za isporuku tih usluga prošle godine bilo je na razini 1,5 posto ukupne IT potrošnje u zemlji i poraslo je oko 40 posto u odnosu na prethodnu godinu. I u ovoj godini, a naročito u srednjem roku očekujemo eksplozivni rast tog oblika isporuke IT usluga. U zapadnim zemljama cloud ulazi u fazu široke primjene. Prema jednom recentnom istraživanju IDC-a, softver kao javnu uslugu u oblaku koristi već 50 posto, infrastrukturu kao uslugu četvrtina, a platformu kao uslugu negdje oko 15 posto ispitanika.