Većina ulagača i donatora novog doba pak ne pati ni od koje ovisnosti osim od iskrenog interesa za novu vrstu ulaganja. U svijetu tehnoloških inovacija takvi se ulagači nazivaju andelima. Ulažu u projekte koji su na početku životnog ciklusa i koji ne ispunjavaju nikakve druge uvjete za dobivanje investicija, ponajmanje bankovne. Takvi andeli imaju svoju društvenu mrežu Angel List koja služi za učinkovito spajanje ‘startupova’ i njihovih potencijalnih ulagača. U posljednje vrijeme spominje se i kategorija superandela – investitora koji ulažu više novca od uobičajenih andela (više od 20-ak tisuća dolara), a manje od fondova rizičnog kapitala (milijuni dolara). Andeli su pojedinci koji itekako vole biti dobro umreženi s ljudima u koje ulažu.
Takvi poslovni odnosi jamče i financiranje i prijenos korisnog znanja od andela na ‘startupove’ i tvrkte, širenje kontakata ulagača i potencijalnih poslovnih partnera te, možda, plasman na nova tržišta. Bez obzira na oblik budućeg investiranja treba voditi računa o tome da za aktivnosti na društvenim mrežama treba vremena, a i vrijeme je novac. Stoga se isplati dobro istražiti sve pluseve i minuse pojedinog modela ulaganja. Valja promisliti komu bi projekt mogao biti najzanimljiviji, što je njegova bit (je li riječ o profitabilnom ili neprofitabilnom projektu), gdje su potencijalni interesenti te koliko novca treba tražiti. Ako društvene mreže mogu postati kvalitetna platforma za marketing gotovih proizvoda i izgrađenih brendova, sad svoju moć mogu pokazati i na prethodnoj etapi poslovnog projekta.
Donatori na društvenim mrežama nisu, kažemo se često optužuju, ’slackivistima’, donosno aktivisti samo iz udobnosti vlastite fotelje, a bez pravog interesa za cilj osim da poprave izgled svojih profila na Facebooku. Njima je doista stalo, što pametne početničke tvrkte, inovatori i ‘startupovi’ koji traže novac trebaju imati na umu.
Društvene mreže često svoj uspjeh mjere u brojkama: broj ‘lajkova’ na Facebooku, broj ‘followera’ na Twitteru, preporuka na LinkedInu, ‘repinanja’ na Pinterestu, i tako unedogled. Koliko vam je ljudi ove godine čestitalo rođendan na nekoj društvenoj mreži, koliko je preporučilo vaš projekt drugima, a koliko je komentiralo fotografije s godišnjeg odmora? Zašto ne iskoristiti potencijal društvenog doba i preusmjeriti ga u nešto malo korisnije? Evo ideja:
Počnite u vlastitom dvorištu – za početak je lakše osnažiti komunikaciju s ljudima s kojima tvrtka ili pojedinac već kontaktira. Potencijalni donatori/investitori možda su već među prijateljima ili obožavateljima.
Kolektivno financiranje – teško je procijeniti koliki je potencijal zanimljivog projekta ‘ab ovo’. Internetske stranice za kolektivno financiranje mogu biti ne samo dobar način za prikupljanje novca nego i poligon za testiranje proizvoda. Otprije kao Kinder-jaja: dva u jedan, a na kraju i iznenađenje.
‘Tvitajte’ o misiji – Twitter je izvrstan alat za širenje utjecaja. Kad se ‘tvita’ o pojedinim uspjesima u misiji prikupljanja novca za proizvod, podijele fotografije s događaja ili susreta na toj mreži, glas se daleko čuje.
