Istraživači japanske kompanije Fuji Film i IBM-a iz Züricha u Švicarskoj već su stvorili prototip kasete na koji može stati 35 terabajta podataka. Drugim riječima, na njihovu se kasetu može pospremiti 35 milijuna ‘knjižkih’ informacija na ‘cartridgeu’ velikome 10 x 10 x 2 centimetra.
Pravi debi te tehnologije vjerojatno će se dogoditi na najvećem radijskom teleskopu SKA (Square Kilometer Array) koji će svojim antenama okružiti južnu hemisferu. Pro- radi li 2024., kao što se planira, SKA će na dan obraditi petabajt komprimiranih podataka, odnosno milijun gigabajta podataka.
Trenutačne prognoze Konzorcija industrije za pohranu informacija govore da bi se za desetak godina i na ‘hard driveu’ moglo pospremiti tri terabajta podataka, ali to neće biti dovoljno za sve veću količinu informacija. Budu li se za pohranu podataka upotrebljavale kasete nalik na one koji su stvorili istraživači IBM-a i Fujia, kažu, drastično će se smanjiti troškovi i potrošnja energije. Baze podataka koje se temelje na upotrebi ‘disc drivea’, prema istraživanjima analitičara iz The Clipper Groupa, troše 200 puta više energije od baza utemeljenih na kasetama slične veličine.
