Home / Informacije / Najbolji smo na svijetu u analizi šećera

Najbolji smo na svijetu u analizi šećera

Kad znanstvenik i vlasnik prvog hrvatskog privatnog laboratorija za analizu DNA Genosa, koji je ušao u finale prestižne nagrade European Universal Biotech Innovation Prize, izjavi da je taj laboratorij najbolji na svijetu u području visokoprotočne analize glikana, ne radi se o neskrivnosti. Riječ je o prof. dr. sc. Gordanu Lauću, zaposlenom na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, koji predaje i na najpoznatijim svjetskim sveučilištima, a provodi istraživanja u glikoproteomici i forenzičnoj genetici te molekularnoj dijagnostici. Prof. dr. sc. Lauć objašnjava kako je mali hrvatski laboratorij za analizu DNA postao jedan od najboljih na svijetu.

  • Je li vam to prvi međunarodni uspjeh i kakav je bio vaš znanstveni i poslovni put do danas? – Genos d.o.o. visokoinovativna je tvrtka koja redovito dobiva priznanja na europskoj i međunarodnoj razini. Prošle je godine Europska komisija izabrala Genos kao jedan od nekoliko najuspješnijih primjera sudjelovanja malih i srednjih poduzeća u sedmom okvirnom programu Europske unije za znanost i istraživanja. No najveće su nam priznanje znanstveni projekti odobreni na europskoj razini. Europske istraživačke projekte dobivaju samo najbolji, a prosječna je prolaznost na natječajima 10-ak posto. Na tim natječajima Genos je dosad dobio više od tri milijuna eura za istraživanja, što će nam omogućiti da i dalje ostanemo u svjetskom vrhu u području analitike glikana.

  • Što je ‘Innovation Days’, o kakvom je projektu riječ? Čime je Genos zaslužio uspjeh i jeste li ga očekivali? – ‘Innovation Days’ je projekt Europske farmaceutske industrije koja uz pomoć Europske komisije i francuskog Ministarstva znanosti podupire inovativne projekte. Koliko je važna nagrada, najbolje pokazuje to što se uz nju dobiva ček od 100 tisuća eura te da ju je uručio francuski ministar znanosti. U području visokoprotočne analize glikana Genos je trenutačno najbolji u svijetu i naše analize naručuju vodeće znanstvene institucije iz Europe, Amerike, Australije, pa čak i Kine. Ulazak u finale velik je uspjeh jer je u konkurenciji bilo više od 200 visokoinovativnih tvrtki iz cijele Europe.

  • Otkrili ste dijagnostički potencijal antenarne fukoze za jedan od podtipova dijabetesa – HNF1A-MODY. Kako ste došli do otkrića? – Cijela priča počela je potkraj 2007., na početku jedne od najvećih revolucija u biologiji. Razvoj tehnologije za analizu DNA omogućio je provođenje cjelogenomskih asocijacijalnih studija koje su pretraživanjem čitavih genoma tisuća ispitanika otkrivalo vezu između gena i bolesti. Iako je moje osobno područje istraživanja glikobiologija, kao profesor biokemije i molekularne biologije te stalni sudski vještak za analizu DNA pratio sam razvoj te tehnologije i bio svjestan potencijala koje otvara. Na jednom skupu u Zagrebu upoznao sam kolegu Igora Rudana, sad profesora međunarodnog zdravstva i molekularne medicine na Sveučilištu u Edinburghu. Tijekom jednog ne previše zanimljivog predavanja na laptopu sam…