Home / Biznis i politika / Poseban prilog

Poseban prilog

Naselje Ekosense u Blatuši na Kordunu gradi se od trupaca, blata, prirodnih izolirajućih materijala, stvrdnute nabijene gline s jednoličnom čvrstom površinom bez pukotina, poput glaze na keramici, pri čemu je termoizolacija slama, ovčja vuna, ali i izostaklo, a krov od slame tek treba zazeleniti biljni pokrov.

Kuće su male, po mjeri čovjeka, jer samo život u gradu tjera ljude, zbog želje za prostranstvom i dobroj ventilaciji. Iznad lamperije toplinsku izolaciju u Europskoj kući čini sloj 15 centimetara ovčje vune. Gradnja je sufinancirana sredstvima iz EU-fonda PHARE 2006 za gradnju kuće od slame, pročistač vode i kompostni zahod.

Kazivanjem pred susjedima, u kompenzacijsku gradnju ogromnih prostora. Kaže to violončelist i bivši uspješni biznismen Robert Šenk, koji je prvo prodao biznis s vlastitim izumom kovčega od karbonskih vlakana za glazbene instrumente, a potom se, kako sam kaže, s podjednakim omjerima dosade, tjeskobe i neizvjesnosti kamo dalje – usmjerio u ekogradnju i život daleko od gradova, ali ne pustinjački i ne bez inovacija i novih izazova.

Traje on sad već petu godinu i napreduje.

  • U Puli sam se u jednom trenutku odmaknuo od glazbe da bih ušao u biznis, jer sam izumio kovčeg za glazbala, koji je postao svjetski hit pod brendom AccordCase. U petnaestak godina postao sam financijski osiguran do kraja života i uhvatila me tjeskoba što napraviti sa slobodom koju sam odjednom dobio, kako uživati i što je užitak? Upao sam u fazu života u kojoj sam mislio da sam poludio, počeo sam gubiti vezu s realnim svijetom.

U Kanadi sam kod poznatoga duhovnog učitelja Eckharta Tollea uvidio da trebam novi cilj i to mi je pomoglo da se stabiliziram – pripovijeda Šenk. Prodao je tako Šenk biznis koji je bio na vrhuncu, s mušterijama iz svijeta šoubiznisa kao što su Sting, Jamiroquai, Al Di Meola, Carlos Santana te virtuoz klasične glazbe kao što su Mstislav Rostropović, Valter Dešpalj i mnogi drugi te kasnije u Blatuši kod Gvozda kupio mnogo zemljišta. Okrenuo se ekogradnji, koja, osim što je jeftina, ostavlja na okoliš najmanji otisak, odnosno najmanje narušava prirodnu ravnotežu.

Kuće kakve se sada grade u Blatuši su, vrlo je važno, energetski učinkovite, jer priroda ima bogatu ponudu iznimno kvalitetnih i zdravih izolacijskih materijala, bez nekih štetnih emisija i zračenja, popratnih efekata poput Faradayeva kaveza i sličnoga. Drvo, glina, slama i vuna pa metnim se kombiniranjem mogu pretvoriti u materijale vrhunskih izolacijskih karakteristika, a društvo ih danas tretira ili kao za starjele ili kao otpad.

Jedna od najinteresantnijih kuća sagrađenih u naselju Ekosense je tzv. europska kuća, čija je gradnja sufinancirana sredstvima iz EU-fonda PHARE 2006 za gradnju kuće od slame, pročistač vode i kompostni zahod. U njenoj gradnji upotrijebljeno je pet građevinskih tehnika. Jedna od njih je ‘cordwood’, odnosno komadi poprečno rezanih trupaca međusobno vezani stvrdnutim blatom. Šupljina u blatu i između drvenih oblica ispunjena je nekim dobrim prirodnim izolirajućim materijalom kao što su slama, piljevina ili vuna.

Na takve zidove vežu se zidovi sagrađeni od bala slame i tako ide do prozora, gdje su Šenk i susjedi nadvoje radi povećane nosivosti radili od vreća punjenih pijeskom koji je prethodno bio ogran u glinenu mlijeku, i pojačan s malo cementa i vapna.

  • Takve se vreće dok su svježe mogu vrlo lijepo oblikovati i za oble nadvoje i vrlo su čvrste kad se skrute, tako da se u njih bez problema ugrađuju prozori. Na to se nastavljaju zidovi od prešane slame, koja služi kao izvrsna armatura u osušenom blatu. Ti se zidovi zatim ožbukaju blatom, što ide najprije ručnim zaguravanjem blata u strukturu slame ili već od čega je zid napravljen, a kada se taj sloj stvrdne, na njega se nanosi grubi sloj blata. Završni sloj blata može se i tonirati vapnom i raznim vrstama i omjerima gline, pa se dobiju vrlo zanimljivi topli novi boja – objavljuje Šenk.

Posebnu pažnju privlači Kupola, višenamjenski objekt kojim se koristi kao hramom, konferencijskom dvoranom, diskotekom… Noseća konstrukcija kupole napravljena prema principu Fullerove geodezijske kupole, što je imitacija kavezaste strukture molekule ugljika C60 (Buckminsterfulleren), što je treća alotropska modifikacija ugljika. Ta je kupola tri osmine zamišljene lopte, a interesantno je da se iznutra čini većom nego kad se gleda izvana. Ima i zanimljivu unutarnju termiku, koja se očituje i ravnomjerno raspodjeli topline bez obzira u kojem je dijelu kupole izvor energije.

Za funkcioniranje naselja zajednice Ekosense važnu ulogu ima i tzv. centralno imanje, u kojem je obnovljena jedna veća stara kuća, koja služi prije svega kao privremeni smještaj za novopridošle članove te neformalne zajednice, dok se ne snaju i sami se pobrinu za svoj objekt u kojem će živjeti. U Puli je Robert Šenk sagradio sebi kuću od 400 kvadrata, u Blatuši mu je prva kuća imala 80 kvadrata, a nova je još manja i sasvim mu je, kaže, prema mjeri. Sa sjeverne strane ukopana je u zemlju, a s južne i jugozapadne strane pretežno je u staklu i kombinaciji zidova tamnih boja, čime ostvaruje koncept toploga stakleničkog pretprostora zimi.

  • Izostakla su nam važna radi termoizolacijskih svojstava, a meni je poseban izazov pronaći odbačena izostakla raznih oblika kako bih ih iskoristio za gradnju ovih kuća – kaže Šenk.

Uzduž cijelog zida koji odvaja unutrašnju prostoriju od svjetlarnika Šenk je ugradio peć od šamota i gline, što daje velik apsorpcijski toplinski kapacitet, čime se s malo loženja postiže učinak lakog održavanja konstantne temperature u kući, koju dodatno tijekom sunčanih dana pojačava staklenički efekt s južne strane. Tamni južni zid s vanjske je strane obložen izostaklom koje na njega propušta sunčevu svjetlost koja ga jako zagrijava, a izostaklo sprečava isijavanje te topline prema van i usmjerava je prema unutrašnjosti kuće. Takav sustav pasivne pretvorbe sunčevog zračenja u toplinu poznat je pod nazivom Trombeov zid, prema svom izumitelju Felixu Trombeu, koji je 1965. godine u francuskim Pirenjejima sagradio kuću s efikasnim pasivnim solarnim sustavom.

S obzirom na to da je unutrašnjost kuće obojana toniranim vapnom, Šenk ističe da je time omogućeno prirodno ‘disanje’ zidova i regulacija vlage.

Pitanje sanitarnog čvora bit će uskoro riješeno gradnjom saune u sklopu EU-kuće, uz koju ide i zajednička kupaonica sa solarnim sustavom, iako neki od susjeda u svojim objektima imaju kuponice. Šenk često prakticira od-lazak u obližnje topline u Topuškom.