Home / Financije / Bat for Lashes

Bat for Lashes

Njemačko-hrvatski kazališni projekt ‘Pioniri!’ rezultirao je s dvije predstave. Njemačku verziju ‘Krajolik s padom’ napisala je Ivana Sajko, a izvelo kazalište Braunschweig; hrvatsku ‘Žutu crtu’ u ZKM-u režirao je Ivica Buljan.

‘Težnja za kretanjem’ fond je za međunarodnu kazališnu suradnju pod čijim je pokroviteljstvom Državno kazalište Braunschweig realiziralo međunarodni, njemačko-hrvatski kazališni projekt ‘Pioniri!’. Tema je letenje i bavi se njegovim pionirima, počevši od Ferdinanda Grafa von Zeppelin, čiji se rad može smatrati pretečom Njemačkog centra aeronautike i astronautike, čiji je važan dio u Braunschweigu. Za partnera je izabran Zagrebačko kazalište mladih iz Hrvatske jer je u Zagrebu živio također jedan pionir letenja, David Schwarz, Zeppelinov konkurent. Predavao je drva, a nakon njegove prerane smrti 1897. Zeppelin je otkupio njegove patente i nastavio surađivati s poduzetnikom Carlom Bergom i u njegovu aluminijskom pogonu dao je izraditi svoje prve letjelice.

Na početku suradnje svako je kazalište imenovalo tim koji će se zajedno na kreativnim radionicama upustiti u istraživanje. Pozvane su i dramske spisateljice koje će po narudžbi napisati kazališni komad. Na njemačkoj strani to su Juli Zeh i Charlotte Roos. Hrvatsko autorstvo povjereno je Ivani Sajko. Autorska djela dovršena su početkom 2012. Njemački komad ‘Žuta crta’ preveden je na hrvatski i uprizoruje ga hrvatsko-njemački ansambl u režiji hrvatskog redatelja Ivica Buljana. U skladu s tim hrvatski komad ‘Krajolik s padom’ preveden je na njemački i izvodi ga njemačko-hrvatski ansambl u režiji Daniele Loffner iz Državnoga kazališta Braunschweig.

Predstave su, moglo bi se reći, uspjele osrednje. Kad je riječ o ‘Žutoj crti’, zanimljivo prikazuje suvremeno društvo i život u EU, osobito s uvjerljivim i realističnim detaljima. Buljanova režija istovjetna je onoj u ‘Garaži’, samo što se tu više dobiva dojam režiranog čitanja teksta uz glazbu.

‘Krajolik s padom’ mjestimično jest Ivana Sajko na koju smo se naviknuli, ali u nekim dijelovima, posebice u drugoj polovini predstave, gubi se konciznost i, što je najveći problem, poenta teksta na kraju. Ideja o paraleli letenja cipelina, nadvladavanja gravitacije i trudne žene, smještena u primorski gradić upravo kao na platnu Pietera Breugela Starijega ‘Krajolik s Ikarovim padom’ dobro funkcionira kao osnova oko koje se događa radnja, a režija se koristi namjerno infantilnim scenskim diskurzom. No upravo tom zbivanju oko osnovne okosnice nedostaje jasnoće i komunikativnosti, što pokušava nadoknaditi maksimalno ‘jednostavna’ režija. Međutim, u tome ne uspijeva u cijelosti, zbog čega uprizorenje hrvatskog teksta nije urodilo kvalitetnom predstavom od uprizorenja njemačkoga, koji je mnogo jednostavniji, u dijelovima možda čak i banalniji, ali je unatoč nedostacima lakše uspio komunicirati s publikom.