Poslijediplomski studiji Energy Economics, Energy Management ili Energy Economics and Planning predaju se na različitim visokim učilištima. U Hrvatskoj, pa i regiji, takav studij ima samo Ekonomski fakultet u Rijeci.
Prema tome, studij je namijenjen prije svega polaznicima koji već imaju odgovarajuće iskustvo u poslovima vezanim uz energetiku, financije i zaštitu okoliša, a teme koje se obrađuju namijenjene su ljudima koji već posjeduju praktično iskustvo i moći će najviše profitirati iz tako koncipiranog studija – ističe Vlahinić-Dizdarević.
Naime, nastavljaju, u Hrvatskoj često poslijediplomski studiji nude temeljna i široka znanja te studenti iznova ponavljaju već usvojeno gradivo. Ekonomija energetskog sektora nudi novi pristup i ne kreće od osnovnih tema, već predstavlja nadogradnju i fokusirana je na visokostručna i specijalizirana znanja koja se traže u praksi.
S obzirom na to da je riječ o multidisciplinarnom programu, kao nositelji kolegija angažirani su stručnjaci s različitih fakulteta i institucija: Ekonomskog i Tehničkog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta u Zagrebu, Energetskog instituta Hrvatske energetičke agencije. Na svakom kolegiju sudjeluje bar dvoje gostiju iz gospodarstva, pa tako u nastavi sudjeluju poslovni ljudi iz HEP-a, Ine, Energa, Regionalne energetske agencije Kvarner, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Upravnog odjela za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ekonerga, pravni stručnjaci, konzultanti za prijavljivanje energetskih projekata za fondove EU te konzultanti za izradu studija utjecaja na okoliš.
Takav koncept studija itekako je potreban, pogotovo uzme li se u obzir da su u Hrvatskoj u tijeku procesi tranzicije prema liberaliziranim tržištima energije, karakteristični i za sve europske zemlje koje još uvijek nisu potpuno otvorele svoja tržišta.
Uspjeh tih procesa znatno ovisi o znanjima i kompetencijama ljudi koji upravljaju energetskim kompanijama, kao i sposobnostima zaposlenika u državnoj upravi i lokalnoj samoupravi koji odlučuju o realizaciji energetskih projekata – objašnjava profesorica Vlahinić-Dizdarević, naglašavajući da istovremeno raste i svijest o neobnovljivosti fosilnih izvora energije te nužnosti unapređenja energetskih učinkovitosti kako bi se povećala ekonomska efikasnost i smanjio negativan utjecaj proizvodnje, transporta i potrošnja energije na okoliš. Sve te promjene iz temelja su izmijenile znanja potrebna zaposlenicima u privatnom i javnom sektoru.