EMOCIONALNA INTELIGENCIJA EQ za poslovni uspjeh šest puta važniji od IQ-a

Emocionalna inteligencija slabo se spominje na fakultetima iako su mnoga istraživanja pokazala da je presudna za napredak u karijeri. Zbog toga je Hrvatska studentska asocijacija organizirala trodnevni seminar na tu temu.

U organizaciji Hrvatske studentske asocijacije (HSA) i udruge Fokus na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu od 26. do 29. listopada održan je trodnevni seminar ‘Emocionalna inteligencija’. Cijeli seminar, koji se sastoji od predavanja i radionica, osmislija je i provodi udruža Fokus. Tomislav Tumpić iz Hrvatske studentske asocijacije rekao nam je da je pohađajući taj seminar na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i strojarstva (FER) shvatio koliko znanje o toj temi treba i njima kao studentima ekonomije, i to ne samo za buduću profesiju nego i u svakodnevnom životu. Emocionalna inteligencija slabo se spominje na fakultetima iako su mnoga istraživanja pokazala da je presudna za uspjeh u životu i napredak u karijeri, istaknuo je naš sugovornik. Stoga su u HSA-u odlučili pozvati svoje kolege iz udruge Fokus da održe seminar i na njihovu fakultetu.

Hrvoje Malović iz udruge Fokus, koji je bio i predavač na seminaru, objasnio nam je da su osmislili mnogo predavanja i radionica o emocionalnoj inteligenciji jer su shvatili da se nijedan školski sat, program ili nastavni plan ne bavi tom temom iako je riječ o znanju i vještinama korisnima i važnima za život i učenika osnovnih škola i menadžera hrvatskih tvrtki.

Koliko je riječ o važnoj temi, pokazalo je zajedničko istraživanje američkih sveučilišta Harvarda i Stanforda koje je pokazalo da je IQ (kvocijent logičke inteligencije) samo 15 posto zaslužan za uspjeh u životu i napredak u karijeri, a EQ (emocionalna inteligencija) čak 85 posto!

Stoga je seminar osmišljen tako, objasnio je Malović, da studente proveđe ključnim sastavnicama emocionalne inteligencije, pruži im priliku da prepoznaju koliko su napredovali u pojedinim njezinim aspektima te da izrade svoj razvojni plan kojim će odrediti korake koje trebaju napraviti da bi razvili svoj EQ. Studenti su također imali priliku naučiti kako se ponašati u konfliktnim situacijama, što je to emotivna samosvijest, kako napraviti osobni profil te kako upravljati svojim emocijama i kontrolirati ih.

Jedan od glavnih predavača bio je David Ginn koji već devet godina predaje o toj temi na srednjoeuropskim i istočnoeuropskim sveučilištima. Program i predavanja kojima se koristi na seminarima postali su dio nacionalnoga obrazovnog plana u mađarskim srednjim školama. Ginn je član međunarodne neprofitne udruge New Life i voditelj odjela za razvijanje voditeljskih i ljudskih resursa u jednoj internacionalnoj organizaciji s više od 1500 zaposlenika. Istaknuo je da su ljudi u poslovnom svijetu itekako svjesni važnosti emocionalne inteligencije, a tzv. obični ljudi većinom su samo načuli nešto o tome.

Što je osoba na višem položaju u hijerarhiji u tvrtki ili poslovnoj organizaciji, odnosno što ima više ljudi pod sobom i više obveza i odgovornosti, to joj treba više znanja i vještina emocionalne inteligencije ako želi biti dobar i uspješan vođa ili menadžer. Zato je važno što prije učiti i razvijati emocionalnu inteligenciju, najkasnije tijekom studija – upozorava Ginn. Za razliku od hrvatskih sveučilišta na američkim se uči o toj vrsti inteligencije, a u Mađarskoj je ona čak predmet u srednjoj školi.

Inače, emocionalna inteligencija jest sposobnost prepoznavanja osjećaja i njihova jasnog identificiranja i razumijevanja, kontroliranja te uporabe.

Mnogo je znakova koji pokazuju da imamo dobro razvijenu emocionalnu inteligenciju, što zapravo znači da se emocijama koristimo da bismo nekoga uvjerili u nešto umjesto da rabimo samo činjenice. Emocije upotrebljavamo sa svojim kognitivnim sposobnostima kako bismo što uspješnije funkcionirali umjesto da se oslanjamo samo na logiku. To također znači da znamo kako i zašto, a ne samo što: znamo motivirati različite pojedince umjesto da se prema svima odnosimo jednako i razumijemo emocije te upravljamo njima kako bismo ih produktivno iskoristili, a ne da one upravljaju nama jer se ne znamo nositi s njima.

Stoga u kontekstu emocionalne inteligencije objašnjavamo harvardsko pregovaranje, tj. harvard negotiation process, postupak kojim se rješavaju međunarodni sukobi. Pravila iz tog postupka, koja se sastoje od razdvajanja činjenica, osjećaja i identiteta, spuštamo na međuljudsku razinu i komunikaciju – rekao nam je Malović. Međusobno razumijevanje i uspješno komuniciranje te prevladavanje sukoba važno je u suvremenom biznisu i svakome radnom okružju, stoga nije čudno što se u mnogim tvrtkama, posebice velikim i internacionalnim, forsira timski rad. Malović navodi primjer iz najpoznatije internetske tražilice Googlea, čiji zaposlenici nisu plaćeni na temelju radnog učinka, nego na osnovi ocjene svojih kolega o svom doprinosu zajedničkom radu. Zato, htjeli-ne htjeli, moraju razvijati svoju emocionalnu inteligenciju i socijalne vještine. Iako su u međunarodnim znanstvenim krugovima, posebice konzervativnijima, još sumnjičavi prema emocionalnoj inteligenciji, u biznisu su svjesni njezine važnosti. Napisane su ‘tone’ knjige na tu temu. Njezine važnosti očito su svjesni i studenti zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta jer je njihov odziv na trodnevni seminar bio izvrstan.