Jesmo li se u ovim recesijskim godinama daleko odmaknuli od mudroga ženskog savjeta: Ako te pita voliš li kartanje, reci ‘da’, ali samo kreditnim karticama? Činilo se da potrošači(ce) postaju suzdržaniji s jačanjem recesije, bar ako je suditi prema službenoj statistici koja kaže da osobna potrošnja nezaustavljačivo pada. No kartičarski trendovi ipak pokazuju nešto drugo. Ne znamo je li to baš na tragu ‘kartanja’ kreditnim karticama, ali čini se da smo ipak podaleko od ideje da ih nesmiljeno i bez žaljenja prerežemo škarama. Naime, HGK-ovi podaci pokazuju da raste i vrijednost i broj kartičnih transakcija: u prvih šest ovogodišnjih mjeseci kartične transakcije u zemlji i inozemstvu vri-
Zagrebačka banka drži gotovo trećinu svih kartica, gotovo tri milijuna, i broj se ne smanjuje. Ondje to objašnjavaju time da brz život nameće potrebu za udobnošću uza sigurnost i jednostavnost, a upravo kartice korisnicima omogućuju jednostavno, sigurno i brzo raspolaganje novcem 24 sata na dan. Stoga ne treba začudivati da i ove godine unatoč padu potrošnje kartično poslovanje nastavlja uzlazno.
- Najveći porast bilježimo u korištenju debitnim i prepaid-karticama, što upućuje na odgovorno i racionalno ponašanje klijenata te smanjenje uporabe gotovine. Na pozitivan trend sigurno utječe i program nagradiovanja karticom MultiPlusCard koje korisnicima kartica MasterCard i Maestro donosi ostvarivanje mnogih pogodnosti iz širokog asortimana proizvoda i usluga diljem razgranate prodajne mreže partnera programa, uključujući nagradiovanje bodovima za svaku kupnju na bilo kojemu prodajnom mjestu u Hrvatskoj, inozemstvu ili na internetu. Na kraju obračunskog razdoblja prikupljeni bodovi pretvaraju se u nagradne kupone – kažu u Zabi, dodajući da je naplata kartičnih troškova u skladu s očekivanjima.
Dugovi na karticama smanjuju se u odnosu na prijašnju godinu jer korisnici kartica savjesnije otplaćuju troškove i racionalnije ulaze u novu potrošnju. U većim kupnjama odabiru obročnu otplatu bez kamata i naknada, što im pojednostavljuje kupnju i otplatu, odgovaraju iz Zagrebačke banke.
-
Unatoč lošijoj gospodarskoj situaciji, uz održavanje broja kartica na istoj razini povećava se broj bankomata i terminala EFT POS te broj i opseg transakcija, stoga možemo zaključiti da kartični biznis blago raste. Neki su argumenti svakako transparentnost poslovanja i mnogo pozitivnih obilježja, mogućnosti te pogodnosti kartičnog plaćanja – misle u PBZ Cardu, iz kojeg poručuju da poslovanje temelje na njegovom odnosa s klijentima, zato se u slučajevima u kojima ocijene da korisnik ne može izvršavati financijske obveze u predviđenom roku zbog otežane životne situacije nastoje dogovoriti o rješenju prihvatljivom i za njih i za klijenta.
-
Presudna je kooperativnost korisnika. Kartični krediti i ukupni dugovi imaju jednak rizik naplate, stoga se PBZ Card, koji je izdao više od dva milijuna kartica, nastoji posve prilagoditi i dogovoriti način otplate. Kartice se najviše rabe za svakodnevnu kupnju, od robe široke potrošnje do benzina. Obročna otplata, koja omogućuje plaćanje do 12 rata bez kamata i naknada, pravi je hit, pa bez obzira na gospodarsku situaciju stalno raste. Tu su i PBZ-ovi potrošački krediti, koje odobravamo do stotinu tisuća kuna i na rok otplate do 60 mjeseci, te revolving-krediti do 60 tisuća kuna – objašnjavaju u PBZ Cardu, zaključujući da ni vrijeme ni noviteti nisu pregazili najomiljeniju karticu – običnu, zelenu American Express, koja se pokazala ključnim proizvodom.
U Erste Card Clubu već su na početku krize računali na pogoršanje pa su još 2009. usavršili informacijski nadzor i nadzor nad sustavom naplate. Cilj je bio, kažu, odmah omogućiti lakše, brže i kvalitetnije praćenje naplate, ranije uočavanje problema klijenata s njim te poboljšanje učinkovitosti naplate.
- Učinci su se vidjeli već 2010., kad je trend preokrenut i počeo se smanjivati udjel dužnika koji kasne više od 30 dana. Taj se trend nastavio pa je zabilježeno smanjenje udjela sa šest posto u 2010. na 4,8 posto u 2012. Sličan trend prati udjel korisnika koji kasneći s plaćanjem prijeđu granicu nakon koje se njihovi dugovi svrstavaju u loše.
Prema podacima banaka i kartičarskih kuća koje je prikupio Sektor za bankarstvo i druge financijske institucije HGK, na kraju lipnja bilo je malo više od devet milijuna debitnih i kreditnih kartica, što je u odnosu na lanjski lipanj 0,3 posto više. Udjel čip-kartica i ove je godine nastavio rasti brže od ukupnog broja kartica: udjel čip-kartica čak je 89,7 posto, što pridonosi povećanju sigurnosti u kartičnom poslovanju i sprečavanju kartičnih prijevara. Usporedbi radi, njihov je udjel sredinom 2005. iznosio samo 6,1 posto.