Albrechtu Düreru, jednom od najvažnijih europskih renesansnih umjetnika, Maksimilijan I. dodijelio je stalnu novčanu rentu. Dürer mu se odužio posvetivši mu neke od svojih genijalnih grafika.
U velikoj izložbi koja traje do početka sljedeće godine (6. siječnja) bečka Albertina približava cara Maksimilijana I. i umjetnost Dürerova vremena. Maksimilijan I. Habsburški (1459. – 1519.) bio je jedna od najzanimljivijih osoba u povijesti ovog dijela svijeta. Prije pola tisućljeća vladao je konglomeratom njemačkih i okolnih država kao njemačko-rimski car. Majstor vlastitog insceniranja, angažirao je vrhunske umjetnike da mu izrađuju slike, grafike, skulpture… ‘Novac koji dajem za svoje sjećanje nije izgubljen’, rekao je. Posjetitelji se u to mogu uvjeriti ne samo na izložbi u Beču nego i u posjetu Dvorskoj crkvi u Innsbrucku, gdje je Maksimilijanov dvoranski kamen. Prazan grob (carevi su ostaci u Bečkome Novome Mjestu) okružuje trideset trometarskih brončanih skulptura pravih i zamišljenih Maksimilijanovih vladarskih predaka.
Renesansni vladar s nadimkom Posljednji Vitez (i Prvi Topnik) nije imao velikih uspjeha u ratovima, ni u Italiji ni u Švicarskoj, koja se u njegovo vrijeme oslobodila habsburškoga tutorstva. Međutim, uspio je znatno uvećati habsburške zemlje, najviše sklanjanjem rodbinskih veza, i tako postaviti temelje budućoj velikoj europskoj sili Austriji. Izreka ‘Neka drugi vode ratove. Ti, sretna Austrijo, udaj se!’ odnosi se u prvom redu na vjenčanja u Maksimilijanovoj režiji. Maksimilijan se ženio tri puta. Prva žena bila mu je kći jedinica vladara moćne Burgundije, koja umire poslije nesreće u lovu. Drugi brak, s vojvotkinjom od Bretanje, bio je samo na papiru i brzo je poništen. Treći, s vojvotkinjom od Milana, donio mu je veliko bogatstvo. Vjenčanjima potomaka Maksimilijan je postigao svoj glavni cilj, sputavanje Francuske. Sina Filipa vjenčao je s Ivanom od Kastilje osiguravši tako unuku Karlu španjolsku krunu (i kolonije), a Filipovu djecu Ferdinanda i Mariju vjenčao je s nasljednikom mađarskog prijestolja Ludovikom Jagelovićem i njegovom sestrom Anom. Nakon što je postao kralj, Ludovik II. poginuo je u borbi protiv Turaka pokraj Mohača 1526. pa Maksimilijanov unuk Ferdinand dobiva zemlje kojima je vladao mađarski kralj, uključujući Hrvatsku.
