Home / Biznis i politika / Na zapadu bio podizvođač, na istoku postao glavni izvođač

Na zapadu bio podizvođač, na istoku postao glavni izvođač

AZTN pokušava dati prioritet poslovima koji bi posljedice krize mogli olakšati i kriza ne može biti izlika za nedjelovanje – rekla je Olgica Spevec dodavši da su karteli najveće zlo na tržištu i da tu nema nikakvih ustupanja ni za koga, neovisno o krizi.

Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj organizirala je u srijedu drugu po redu konferenciju na temu tržišnog natjecanja. Kroz prezentacije i dva panela konferencija je zainteresirana pružila uvid u regulatorni okvir tržišnog natjecanja u Hrvatskoj i Europskoj uniji te iskustva hrvatskih i stranih gospodarstvenika u tom za poslovanje iznimno važnom području.

  • Tržišno natjecanje eminentna je tema i u EU, pa vjerujem da ćemo vam kroz iskustva gostiju uspješno predstaviti što se u tom području događa u Europi – rekao je Ivan Vidaković, predsjednik AmCham-a u Hrvatskoj.

Na panelu ‘Zaštita tržišnog natjecanja u Srednjoj i Istočnoj Europi’ razgovaralo se o važnosti pravičnoga tržišnog natjecanja za razvoj gospodarstva i poboljšanje investicijske klime. U raspravi su uz Olgicu Spevec, predsjednicu Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), sudjelovali i vodeći ljudi agencija za zaštitu tržišnog natjecanja iz Rumunjske, Mađarske i Češke. Na pitanje trebaju li agencije imati drugačije kriterije i prioritete pri zaštiti tržišnog natjecanja u doba krize, sudionici panela složili su se da postoji javni pritisak da se smanji konkurencija i fiksiraju cijene, unatoč tome što je tržišno natjecanje važno za oporavak od krize.

  • Kriza kao fenomen današnjice nešto je s čim se suočavamo u svakodnevnom životu, ali nam ne daje ispričnicu da ne provodimo propise i zakone i ne radimo poslove koji su nam zadani. Pokušavamo dati prioritet poslovima koji bi posljedice krize mogli olakšati i kriza ne može biti izgovor za nedjelovanje – rekla je Spevec dodavši da su karteli najveće zlo na tržištu i da tu nema nikakvih ustupanja ni za koga, neovisno o krizi.

U drugoj panel-diskusiji, na temu ‘Tržišno natjecanje u Hrvatskoj’, sudjelovali su Ljerka Puljić, viša izvršna potpredsjednica u Agrokoru, direktor prodaje u Nestlé Adriaticu Miljenko Vaić, potpredsjednik JTI Adriatica Cristian Cring te zamjenik predsjednice Vijeća u AZTN-u Mladen Cerovac. Naravno, raspravljana su pitanja tržišnog natjecanja u Hrvatskoj iz perspektive gospodarstvenika, otvorena pitanja i moguća rješenja.

Sudionici su zaključili da se u Hrvatskoj svakako vide pomaci zbog pristupanja EU jer se zakoni mijenjaju i omogućuju svima ravnopravno natjecanje. Tomu svjedoči i primjer Japan Tobacco, tvrtke koja se vratila iako je već jednom zbog nepovoljnih zakona odustala od hrvatskog tržišta.

  • Naša su iskustva bila različita. Prije smo morali napustiti zemlju zbog nepovoljnog zakona, ali na putu za EU stvari su se promijenile i prije dvije i pol godine ponovno smo ušli na tržište. Ipak, dramatično je kako većina dućana u Hrvatskoj u slučaju naših proizvoda još djeluje kao u doba komunizma jer se potrošačima ne nudi izbor, odnosno ne mogu doći do brendova koje žele. Još čekamo bolje uvjete – objasnio je Christian Cring iz JTJ Adriatica, dodavši da će od toga najviše profitirati potrošači.

Da je otvoreno tržišno natjecanje najbolje za sve, složila se i Ljerka Puljić: – Najveća smo kompanija u Hrvatskoj i stjecajem okolnosti i zakonodavstva uvijek smo pod povećalom AZTN-a kad je riječ o bilo kojem potezu koji planiramo i poduzimamo, ali apsolutno se slažem s tvrdnjom da konkurencija donosi samo dobro. To vidimo u sektorima u kojima se natječemo, a konkurencija je bila jaka, pa smo bili brži, bolji i više smo investirali. Danas vodimo biznis gdje smo u usporedbama sa svojom svjetskom konkurencijom zaista ponosni na to kako se mjerimo.

Ipak, kad nas gledate u kontekstu tržišta na koje ćemo sutra ući, a to je tržište EU, svi smo mali, pa čak i oni koji u trenutačnom kontekstu imaju velike tržišne udjele – rekla je Puljić. Zaključak je jasan – koliko god se nekad činilo da bi bilo sjajno da su domaće kompanije u zaštićenom položaju, to bi im se u trenutku ulaska u EU itekako obilo u glavu jer ne bi bile spremne za tržišno natjecanje.