Europski vinski vitezovi institucija su privatnog prava na temelju austrijskog Zakona o udrugama. Slijede i nastavljaju tradiciju zapadnokršćanskih viteških redova. Njihov je cilj s jedne strane predstaviti korijene i razvoj Reda sv. Jurja, a s druge strane povezanost i nastavak tradicije viteškog reda s pomoću europskih vinskih vitezova. Europski vinski viteški red obnovljen je 1984. u Železnome (Eisenstadt) u austrijskoj vinogradarskoj pokrajini Gradišću (Burgenland), i to u slavu Boga i vina. Počiva na tradiciji Viteškog reda sv. Jurja iz 1468. Europski vinski viteški red okuplja nekoliko tisuća poštovatelja vina diljem Europe koji se zauzimaju za vinsku kulturu. Neprekidno je djelovao do kraja Drugoga svjetskog rata, kad je tradicija nakratko prekinuta. Kad je riječ o vrijednostima, motivi osnutka obaju redova (1468. i 1984.), unatoč udaljenosti od 516 godina, vrlo su slični. I jedan i drugi imaju zapadnokršćanske temelje. Red sv. Jurja most je prema Europskome vinskom viteškom redu. Pravila Viteškog reda mogu se slijediti u povijest do sv. Augustina, i to prema modelu drugih velikih srednjovjekovnih vitezova. Odora Reda jest talar bilo koje boje osim crvene, zlatne i zelene. Naime, to su boje vina, zbog čega se rabe samo za grbove i znakove reda. Sjedište Reda jest u Eisenstadtu u Austriji, gdje se obavlja promaknuće svih vitezova; promocija ostalih priređuje se u lokalnim crkvama.
Prvi predsjednik Bratovštine bio je poduzetnik i poznati vinar Ante Ledić koji je izabran za prvog predsjednika 2006., četiri godine nakon što je Europsko viteško vijeće dalo dopuštenje za osnutak hrvatskog ogranka. Od početna četiri člana (Ledić, Ivan Enjingi, Milorad Zoričić i Josip Bratulić) Bratovština ih danas ima 150 te je radi bolje i lakše suradnje podijeljena na viteške regije.
- O osnutku viteškog reda počeli smo razgovarati 1993. na Prvim danima vina, ali trebalo je proći vremena da se naša želja ostvari. Počeli smo nas četvorica i svake godine rasli sve više. Ove godine primit ćemo još novih članova u Blatu na otoku Korčuli te u Kastvu. Treba istaknuti da smo na početku imali četiri vitez, a danas ih je 17. Do kraja godine imat ćemo i četiri nova – s ponosom ističe Ledić.
Članom Bratovštine može postati svaka fizička osoba, ali za članstvo mora je predložiti jedan od članova (kum). Svi članovi dužni su slijediti visoka etička načela u profesionalnom životu i njegovati plemište međuljudske odnose u skladu s pravilima viteškog društva. Nakon što je netko predložen za člana, postaje pripravnik, a nakon toga sudac, savjetnik te, na posljednjem stupnju – vitez.