Da država uzima manje gospodarstvu, pomogla bi više od sto HBOR-ova

Novi kriteriji visine godišnjeg prometa kao uvjeta za dobrovoljni prelazak na paušalno oporezivanje počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2013. Umjesto dosadašnjih 85.000 kuna godišnjeg prometa, od 1. siječnja 2013. granica se pomiče na ostvareni promet do 149.500 kuna. I to nije jedini uvjet.

Paušalno oporezivanje dohotka od samostalne djelatnosti alternativa je vođenju poslovnih knjiga koje vode obrtnici, djelatnosti slobodnih zanimanja i poljoprivrednici koji su porezni obveznici. Paušalno oporezivanje je jednostavnije, poreznom obvezniku smanjuje troškove poslovanja jer ne mora plaćati knjigovođu, a od poslovnih knjiga vodi samo evidenciju o ostvarenim primicima. Za porezno tijelo paušalno oporezivanje pojednostavljuje i pojeftinjuje postupke kontrole i administrativne troškove ubiranja poreza na dohodak. Propisi o oporezivanju dohotka uređuju ograničenja i pravila paušalnog oporezivanja, koja se svode na to da se paušalno oporezivanje dozvoljava samo poreznim obveznicima koji ostvaruju male promete. Još su stroža ograničenja propisana za obrtnike trgovce i ugostitelje koji ne mogu prijeći na paušalno oporezivanje.

Kriteriji visine godišnjeg prometa kao uvjeta za dobrovoljni prelazak na paušalno oporezivanje promijenjeni su izmjenama Zakona o porezu na dohodak iz veljače 2012., a primjenjivat će se od 1. siječnja 2013. godine. Umjesto dosadašnjeg ograničenja koje iznosi 85.000 kn godišnjeg prometa, od 1. siječnja 2013. za paušalno oporezivanje dohotka mogu se opredijeliti fizičke osobe koje u 2012. ostvare promet do 149.500 kn. Uvjet je da fizička osoba nije obveznik poreza na dodanu vrijednost i da nema izdvojenih poslovnih jedinica ili izdvojenih proizvodnih pogona. U godišnji limit od 149.500 kn ostvarenog prometa ubrajaju se i primici koji nisu naplaćeni, a potječu iz tekuće ili iz prethodnih godina. Naime, pri prelasku na paušalno oporezivanje provodi se postupak zatvaranja poslovnih knjiga identično kao u slučaju zatvaranja obrta, tako da se sve nenaplaćene isporuke evidentiraju u primitke, kao da su naplaćene zadnjeg dana poslovne godine. Dakako, kod knjiženja poslovnih izdataka primjenjuje se isto načelo, pa se neplaćene obveze evidentiraju kao da su plaćene. Na taj način i nenaplaćeni primici povećavaju primitke poslovne godine istekom koje se namjerava prijeći na paušalno oporezivanje.

Fizičke osobe koje su obveznici poreza na dodanu vrijednost ne mogu prijeći na paušalno oporezivanje, čak ni kad im je godišnji primitak od samostalne djelatnosti manji od 149.500 kn. Unatoč povećanju limita za obvezan ulazak u sustav PDV-a s dosadašnjih 85.000 na 230.000 kn godišnjeg oporezivog prometa, neki poduzetnici će zbog različitih razloga ostati u sustavu PDV-a, iako im je promet manji od tog limita. Primjerice, poduzetnici koji su u ranijim godinama dobrovoljno postali obveznici PDV-a ne mogu izaći iz sustava prije proteka razdoblja od pet godina. Neki će poduzetnici odlučiti o izlasku iz sustava PDV-a odgoditi kako bi izbjegli ispravak pretporeza iskorištenog pri nabavi dugotrajne imovine. Ako je izlazak iz sustava PDV-a u istoj godini u kojoj prestaju voditi poslovne knjige, tada moraju računati s obvezom plaćanja PDV-a na svu nenaplaćenu realizaciju. Naime, pri izlasku iz sustava PDV-a fizička osoba obveznik poreza na dohodak mora zadnjeg dana obračunati obvezu za PDV po svim računima koji nisu naplaćeni. Znajući kakve su teškoće s naplatom, ta će porezna pravila vjerovatno demotivirati fizičke osobe koje obavljaju samostalne djelatnosti da izađu iz sustava PDV-a, što im posljedično onemogućava i prelazak na paušalno oporezivanje dohotka.

Paušalni porezni obveznik plaća i doprinose za obvezna osiguranja u manjem iznosu nego obveznici koji vode poslovne knjige. Primjerice, obrtnici koji vode poslovne knjige plaćaju doprinose na osnovicu u visini 65 posto prosječne plaće, a obrtnici paušalni na osnovicu u visini 40 posto prosječne plaće. Smanjenje izdataka za obvezne doprinose razlog je koji može utjecati na odluku o prelasku na paušalno oporezivanje.

Zahtjev za paušalno oporezivanje mora se predati Poreznoj upravi do 15. siječnja 2013. Ovisno o primicima ostvarenima u 2012. godini, Porezna uprava će im za 2013. godinu izdati rješenje o paušalnoj obvezi poreza na dohodak u iznosu (uvećano za prirez):

• ako su primici u 2012. iznosili do 85.000 kn – 127,50 kn na mjesec

• ako su primici u 2012. iznosili više od 85.000 do 115.000 kn – 172,50 kn

• ako su primici u 2012. iznosili više od 115.000 do 149.500 kn – 224,25 kn.