Home / Financije / ebandod

ebandod

Ako pošteno platiš i pošteno naplatiš, ne trebaju ti banke. Vlasnik tvrtke Noj produkt iz Velike Kosnice pokraj Zagreba opekao se na pokušaju uzgoja nojeva pa se posvetio otkupu sekundarnih sirovina od građana. Nema kredita, nema dugova ni nenaplaćenih potraživanja, a prihodi i profit rastu.

Da je bilo koji oblik posla s otpadom jako unosan u Hrvatskoj, potvrđuje primjer Noj produkta iz Velike Kosnice, tvrtke Ante Atlije koja otkupljuje sekundarne sirovine – metal (željezo, bakar, aluminij, lim, rostfraj..). Godine 2011. imala je promet od gotovo 34 milijuna kuna i neto dobit od 1,1 milijun, a u odnosu na 2010. rast od čak 255 posto. Ove godine Atlija očekuje još bolje rezultate. Nije kreditno opterećen, ima dovoljno obrtnog kapitala, nema problema s dugovima i nelikvidnošću, ne ovisi ni o komu, sve kupuje gotovinom, ne koristi se nikakvim karticama i sekundarne sirovine otkupljuje od građana koji mu sami kucaju na vrata.

  • Sve je to stvar povjerenja. Dugo sam na tom tržištu, otprilike šesnaest godina, ne varam ljude, uredno im i odmah plaćam, a dobar glas daleko se čuje… – objašnjava nam Atlija.

Riječ je o bivšem vozaču kamiona i prometnom policajcu koji se prije tri-desetak godina iz Bosne doselio u Hrvatsku. Za Domovinskog rata bio je aktivan u hrvatskoj policiji, no kad je završio rat i počeo grabež za položaje, naš je sugovornik, tvrdi, odlučio ne sudjelovati u tome i pokrenuti vlastiti biznis. Stoga 1996. prodaje svoj udjel u Sirovini produkt, bosanskoj tvrtki koja se također bavila otpadom i u kojoj je prije rata radio neko vrijeme. S početnim kapitalom od sto tisuća kuna iste godine pokreće vlastitu tvrtku i kupuje 3600 četvornih metara zemlje u Velikoj Kosnici. Zemljište u tome mjestu prije gradnje Domovinskog mosta nije bilo atraktivna lokacija, ali za bolju jednostavno nije imao novca. No kolo sreće okrenulo se nakon gradnje tog mosta, zbog čega je lokacija na kojoj je poslovao postala atraktivna i dostupna svima.

Tvrtku je nazvao Noj produkt jer se osim otpadom planirao baviti uzgojem nojeva. Zapravo, htio je da mu nojevi s vremenom postanu glavni biznis. Uredno je 1998. kupio 36 ptica, čija je cijena bila tadašnje četiri tisuće njemačkih maraka po životinji, no kad je došlo vrijeme za branje vrhnja nakon uloženog truda, a to je, kad je riječ o nojevima, dvije i pol do tri godine, koliko im treba da odrastu i počnu nesti jaja, nije imao komu prodati.

Prijede šest mjeseci, nakon izbora novog vodstva Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ), zatečena situacija u struci bila je zahtjevna, reputacija struke oštećena, a članovi udruge rezignirani. Krenuli smo ambiciozno, započinjući niz aktivnosti za realizaciju tri ključna cilja: izgradnju reputacije, uvođenje kontinuiranog usavršavanja i profesionalizaciju i jačanje udruge.

Do danas smo postavili ključne pretpostavke za realizaciju tih ciljeva. Kroz podružnice, sekcije, radne grupe i ulogu koordinatora, motivirali smo nekoliko desetaka iskusnijih članova na aktivno uključenje u rad udruge.

Aktivnost udruge izvan Zagreba planiramo postići kroz pet novoosnovanih podružnica, koje smo obišli. U siječnju 2012. raspisat ćemo izbore za vodstva podružnica u Rijeci, Splitu i Dubrovniku. U Zagrebu smo pokrenuli tri sekcije (društveno odgovorno poslovanje, studentska i javni sektor), koje članstvo okupljaju tematski i interesno. Sljedeće godine pred nama je veliki projekt novoga koncepta godišnje konferencije odnosa s javnošću, koja bi trebala prerasti u regionalni događaj.

Novim statutom i pravilnikom o izborima stvorili smo temelje za snažnu i efikasnu, profesionalno organiziranu i transparentnu te kontinuirano aktivnu udrugu. Od svibnja broj članova je porastao za 11% (na 533 člana), a zahtjevi za novim učlanjenjima i dalje stižu. Intenzivirali smo komunikaciju preko društvenih mreža (skoro 2300 fanova na Faceu i više od 500 ‘followera’ na Twitteru). Pokrenuli smo niz aktivnosti usmjerenih na financijsko jačanje udruge (prijave za projekte EU, strateški pristup sponzorima i smanjenje troškova).

Krenuli smo u razvoj ‘curriculuma’ stručnog obrazovanja, a na proljeće ćemo u javnu raspravu pustiti model certificiranja.

Te aktivnosti jačanja znanja i vještina stručnjaka, zajedno s novim etičkim kodeksom (u pripremi), ključne su za poboljšanje reputacije. Do početka ljeta planiramo provesti istraživanje reputacije struke kod ključnih javnosti. Pri kraju smo s izradom smjernica za javnu nabavu, koje će pridonijeti kvalitetnijem provođenju javnih natječaja za naše usluge. Želimo stvoriti udrugu koja će aktivno štititi interese struke i svojih članova i biti relevantan društveni sudionik u svim komunikacijskim temama. Želimo okupiti i na aktivno sudjelovanje potaknuti što više stručnjaka jer reputaciju struke možemo izgraditi i održavati jedino zajedničkim naporima. Nadamo se da će nas taj entuzijazam i dobra vibra držati do kraja mandata.