Ljubav cvijeéa, miris jak i strasan…

Strategija, rizik, performanse i održivost postali su nerazdvojni te su objedinjeni u izrazu ‘integrirano izvještavanje’, kaže izvješće King III, poznatije kao Kodeks upravljanja JAR-a, koje se smatra jednim od prvih, a ujedno i najučinkovitijih međunarodnih publikacija o korporativnom izvještavanju. Cilj integriranog izvješća jest da se na jasan i sažet način zainteresiranim stranama prezentiraju strategije, rizici, financije i održivost organizacije, kako bi dobile točan uvid u sve buduće, moguće i izgledne situacije.

Pri izvještavanju se sve više, osim stereotipnih papirnatih, pribjega izvještavanju u modernijem i dostupnijem online obliku, kao i kroz društvene mreže. No izvještaji više nisu, i ne smiju si dopustiti da budu, samo komad papira. Kako bi se privukao što veći broj zainteresiranih javnosti i uspješno prenijele ključne poruke, izvještaji sada objedinjavaju i pričaju svojevrsne priče.

Kompanje postaju sve kreativnije u osmišljavanju izgleda i načina prezentacije tih izvještaja. Tako primjerice Podravka kroz uspješnu suradnju s dizajnerskim dvojcem Bruketa&Žinić svojim izvještajima već niz godina osvaja vrh dizajnerskog svijeta. Izvješće pod nazivom ‘Nahrani me’ umjesto suhoparnog skupa brojki i podataka svojim je maštovitim stranicama postalo knjiga koja se ne baca, već čita i čuva, te je 2006. osvojila zlato na međunarodnom natjecanju ‘ARC Awards’, među najboljim postignućima s područja godišnjih izvještaja.

Neke kompanije odlučile su izvješće prezentirati u skladu s najvišim ekološkim standardima, pa ga tiskaju na recikliranom papiru ili su čak eliminirale upotrebu papira i svoja izvješća objavljaju samo u elektroničkom formatu. Međutim, u konačnici je format prezentacije izvješća manje važan, ključ leži u njegovom sadržaju, koji demonstrira brigu o budućnosti ne samo kompanije, već i njenog šireg okruženja – pojašnjava Martina Pintarić, starija savjetnica tvrtke Premisa.

Integrirani izvještaj tako treba predstavljati cijelo strateško usmjerenje kompanije, povezati financijske i nefinancijske aspekte poslovanja, pokazati je li tvrtka sposobna opstati te ukazati na vezu između strategije i upravljačkih procesa. Bitno je da izvještaj bude sažet, a informacije pouzdane i točne, s naglaskom na materijalna pitanja, smatraju stručnjaci. Nalazu da se prešutjeti ne smije ništa, pa je tako uputno izvijestiti i o negativnim aspektima, pogotovo ako su imali utjecaj na financijsko poslovanje i/ili reputaciju tvrtke. No financijski i izvještaji o održivosti ponekad ne odražavaju stvarnost pojedine tvrtke i događaje u njenom okruženju.

Shell u zadnjem izvještaju tako više ne spominje klimatske promjene, iako je među prvima najmoćnijim naftnim kompanijama počeo izvještavati o njima. BP je posvetio, doduše vrlo sramežljivo, dio svog izvještaja događajima koji su uslijedili nakon havarije na bušotini Deepwater Horizon, ali je izostavio mnoge informacije koje su svima bile dostupne putem interneta i nije dao nedvosmislen odgovor kako je moguće da je, uz primjenu rigoroznih standarda poslovanja u vrijednosnom lancu o kojima se pisalo u prethodnim izvještajima, jedna takva havarija uopće bila moguća. Takvim pristupom pokušava se stvoriti paralelna stvarnost, zbog čega se gubi vjerodostojnost. Bolje je u tom slučaju i ne izvještavati – smatra Andreja Pavlović, starija savjetnica i direktorica DOP-a u H&P Grupi.

No ono o čemu se mora voditi računa jest da se kontinuirana i konzistentna komunikacija tvrtke provodi tijekom cijele godine, a ne samo prilikom objave izvještaja, slažu se stručnjaci.

U konačnici je format prezentacije izvješća manje važan, ključ leži u njegovom sadržaju, koji demonstrira brigu o budućnosti ne samo kompanije, već i njenog šireg okruženja.

Ima pokušaja da se u izvještajima izostave važne informacije i stvara paralelna stvarnost. Tako se gubi vjerodostojnost. Bolje je u tom slučaju ne izvještavati.