Home / Financije / Nesređeni sustav vlasništva

Nesređeni sustav vlasništva

Porezi su ionako previsoki, dodatno destimuliraju potrošnju, a javna potrošnja neučinkovita je i rastrošna. Veći porezni teret negativno utječe i na produktivnost.

Najava uvođenja poreza na imovinu pa odnedavno samo poreza na nekretnine izaziva svakakva reagiranja. Dok ministar Linić napada kritičare poreza kao bogataše, teško je vjerovati da će bogatiji građani izvući deblji kraj. Bit će pogodeni oni koji porez neće moći izbjeći prebacivanjem imovine na razne načine. Najveći udar na dohodak doživjet će upravo srednja klasa, koju premijer Milanović nastoji zaštiti, ponajviše jer se u Hrvatskoj relativno bogatstvo najviše ogleda u nekretninama, a ne u tekućem dohotku.

Ljudi koji su gradili nekretnine nisu ih gradili jer su bili bogati, nego upravo suprotno. Nekretnine su bile najsigurniji oblik investicije i za domaće radnike i za one koji su radili u inozemstvu i nakon povratka u Hrvatsku ulagali u njih umjesto da im novac stoji u tada nesigurnim bankama. Posljedica je toga da je danas najviše neto vlasnika nekretnina među umirovljenicima i starijim ljudima. Mladi je naraštaj kupovao stanove na kredit, a vikendice su poneki uglavnom dobili u nasljedstvo.

Pripremanje poreza najava je udara na starije i oblik njihove štednje, ali i na one koji su se našli u povoljnom položaju da imaju dodatnu nekretninu koja im služi kao zaliha kako bi je, ako zatreba, jednoga dana mogli prodati. Porez na nekretnine kažnjava one koji su radili i stvorili ili pak obiteljski naslijedili nekakav kapital. Slično je s idejom da se oporezuje štednja kako bi se tobože potaknule investicije. To je, čini se, shvatila i Vlada, bio bi to potpun promašaj.

Mediji barataju iznimno visokom stopom od dva posto, stopama od 0,4 i 0,2 posto, govore o dvama čitanjima u Saboru te spominju datum 1. travnja iduće godine te stizanje poreznih rješenja već od jeseni 2013. Hoće li porez zapravo udvostručiti opterećenje građana u odnosu na teret sadašnje komunalne naknade? Teza da će porez na nekretnine postati izvor financiranja za komunalne doprinose otvara pitanje svih nekretnina za koje su prije plaćene skupe građevinske dozvole. Također je pitanje koliko će taj porez moći zamijeniti izvore financiranja lokalne samouprave ako joj se želi uskratiti novac iz središnjeg proračuna.

Gradnici koji imaju imovinu već plaćaju porez na dohodak i PDV, čime dovodimo u pitanje poželjnost poreznih pravednosti. Može se očekivati da će porez na imovinu umanjiti vrijednost postojećih nekretnina, a one su velik dio imetka prosječne hrvatske obitelji. Smanjenje prosječnog imetka smanjuje potrošnju i jača recesiju. Napokon, nakon ulaska u EU ukida se nulta stopa PDV-a, što će biti dodatan udar na raspoloživi dohodak građana jer će, među ostalim, poskupjeti mlijeko, kruh, lijekovi, knjige…

Vlada ne bi trebala dodatno porezno opterećivati stanovništvo, nego treba racionalizirati troškove. Porezi su ionako previsoki, dodatno destimuliraju potrošnju, a javna potrošnja neučinkovita je i rastrošna. Veći porezni teret negativno utječe na produktivnost radnika, a manji gospodarski rast i izbjegavanje poreza koje će slijediti dodatno će pogoršati položaj Hrvatske na ljestvici međunarodne konkurentnosti.

Umjesto promašenih kratkoročnih rješenja poput većeg poreznog opterećenja svaka hrvatska vlada trebala bi se usmjeriti na poboljšavanje naše međunarodne konkurentnosti, osobito na područjima važnima za privlačenje stranih investitora, poput učinkovitosti pravne države i veličine poreznog opterećenja.