POREZI I INVESTICIJE Porez na imovinu za decentralizaciju

Porez na imovinu za decentralizaciju. Potezi nove vlade povezani s fiskalnom odgovornošću u posljednjih jedanaest mjeseci dočekani su na nož. No Vladin je prioritet da zakonskom regulativom stabilizira javne financije i gospodarstvo. Možda se to ne čini tako, ali to je bio cilj. Tim je oštrim uvodom pomoćnik ministra financija Boris Lalovac stvorio dobru podlogu za daljnju raspravu o utjecaju poreznih reformi na investicije u gradovima: – Ako nematice stabilne javne financije, ne možete očekivati stabilizaciju gospodarstva – jasan je bio Lalovac. Naglasio je da treba promijeniti stari model koji se temelji na potrošnji i stvoriti podlogu za model koji potiče rast utemeljen na proizvodnji te se nada da bi se učinci mogli vidjeti sljedeće godine.

Različita stajališta. Oštar je bio i kad je riječ o porezu na imovinu. Ponovio je kako žele da to bude isključivo prihod lokalne zajednice i da je to prvi korak u daljnjoj fiskalnoj decentralizaciji, stoga jasno i odgovorno ulaze u to bez obzira na jak pritisak javnosti.

U odgovoru na pitanje je li Vladin potez dobar ili loš ni gradonačelnici nisu bili sigurni ni složni. Dragutin Glavina, gradonačelnik uspješnoga grada Preloga, povukao je pitanje razdiobe prihoda iz poreza na dobit. Zagrebačka dogradonačelnica Jelena Pavičić Vukičević rekla je da bi trebalo pričekati i doznati uvjete tog načina prikupljanja financija za lokalne proračune. Skrenula je pozornost na mnogo nekretnina u Zagrebu nad kojima se vodi postupak denacionalizacije i na stanove u kojima korisnici žive bez valjane pravne osnove. Veću odlučnost pokazali su gradonačelnici Rijeke i Osijeka: Vojko Obersnel smatra da će Zakon riješiti probleme svih gradonačelnika i vjeruje da bi njegova primjena trebala povećati prihode lokalnih samouprava koji neće imati strogu namjensku potrošnju kao komunalna naknada; Krešimir Bubalo pak misli da će porez poremjeti tržište nekretnina i da je u ovom trenutku neopravdan te da prečesto mijenjanje stvari nije dobro ni za koga.

Koliko će porez pomoći lokalnim proračunima, tek treba vidjeti. No neku korist gradovi mogu izvući već sada s pomoću Fininih proizvoda i fondova EU.

Komunalna infrastruktura. Finina Čelnica Andelka Buneta predstavila je upravljanje poslovnim procesima Hitro.hr, Finin računovodstveni proces te metodologiju procjene uspješnosti poduzetnika. Davor Indić iz EBRD-a naglasio je pak fondove EU i financiranje lokalne samouprave i komunalnih društava. Do sada je EBRD u Hrvatsku uložio oko 2,5 milijardi eura u više od 130 projekata, od čega samo 10 posto u komunalnu infrastrukturu. To mu je važan sektor, zato ga prije svega zanima strukturiranje takvih projekata.

Nađite novac za projekte EU! U sredotočite se na pripremu projekata, pretrajte proračune i nađite novac za financiranje pripreme projekata za EU i edukaciju! – poruka je to gradonačelnicima, načelnicima i poduzetnicima Jakše Puljiza, zamjenika ministra regionalnog razvoja i fondova EU. Podjela na statističke regije također je jedan od preduvjeta za iskorištavanje fondova EU. Da je ostala stara podjela, uvjeti bi bili teži za velik dio Hrvatske.

Manjak projekata. – Podijeljenost na dvije statističke regije ne znači da će pojedine regije dobiti više ili manje – napomenuo je Puljiz, dodavši da se svake tri godine može podnijeti zahtjev za redfiniranje regija pa Hrvatska može to promijeniti ne bude li sadašnja podjela najpovoljnije rješenje. Jedini je strah da neće biti dovoljno pripremljenih projekata i sposobnih da iskoriste novac. Napravljen je stoga program financijske pripreme strateških projekata regionalnog razvoja čija je najmanja vrijednost milijun eura. Odabrana su 32 strateška projekta vrijedna 600-tinjak milijuna eura, financiraju se stručnjaci i traži mišljenje nezavisnih stručnjaka.

Kad se sredstva otvore nakon ulaska Hrvatske u EU, tražit će se projekti s građevinskom dozvolom. Morat ćemo tražiti, ali ne želimo lutati, zato namjeravamo ciljanim programima naći takve projekte – istaknuo je Puljiz.

Današnji je sustav prostornih planova neodrživ – moramo biti transparentniji, jednostavniji i brži, poručio je Ivan Vrdoljak, ministar graditeljstva i prostornog uređenja, u raspravi o prostornim planovima te jesu li oni poticaj ili prepreka investicijama. Naglasio je kako je za investitore bitna brza birokracija i pravna sigurnost te da prostorni planovi ne trebaju biti ni poticaj ni prepreka, već alat kojim Hrvatska treba sačuvati bogatstva i koristiti potencijal koji ima.

Sustav e-dozvola. Naime, u zadnjih 20 godina u Hrvatskoj su se donosili planovi kojima se zemlja štitila gdje treba i ne treba. – Bojeći se jednoga zločestog koji bi eventualne ‘rupe’ mogao zloupotrijebiti, blokirali smo de-premijera projekata, složila se i Tea Martinčić, članica Uprave Hypo banke, koja je prije godinu i pol počela s edukacijom.

Sporne kamate. No ima primjera uspješnih projekata, među kojima je Šibenik. Gradonačelnik toga grada Ante Županović rekao je da su u tijeku manji projekti prekomorske suradnje vrijedni 900-tinjak tisuća eura, uspješno su proveli i prvu fazu regionalnog odlagališta otpada, a u tijeku je i projekt ljetne pozornice. Poručio je da treba organizirati skupinu stručnjaka koji će pratiti sve evidentirane projekte. S njim se složio Puljiz, naglasivši da treba restrukturirati način rada, uvesti projektni pristup i organizirati timove. Panel je pobudio velik interes. Predstavnik Belja Stanko Dabić upitao je što je s predfinanciranjem projekata, a osječkoga saborskog zastupnika Dinka Burića interesiralo je nešto još konkretnije – hoće li EU priznati kamate u povratu sredstava jer, smatra, budu li priznate, neće biti problema. Puljiz mu je odgovorio da se kamate ne mogu financirati novcem EU, a i Martinčić je dodala da to nije element koji se može refinancirati. U raspravu se uključila rektorica Osječkog sveučilišta Gordana Kralik, izrazivši nadu da Zagreb neće ‘pojesti’ novac iz fondova EU, koji je potrebni Slavoniji.