RECEPTI

Ministarstvo turizma nedavno je raspisalo javni poziv za sve subjekte da prijave svoje turističke projekte i pošalju podatke putem elektroničkog formulara kako bi se stvorila baza projekata i ocijenio stupanj njihove spremnosti za Strukturne fondove EU. Ministarstvo turizma nije operativni nositelj projekata, oni će se rasporediti prema nadležnim ministarstvima.

Odobreno 76 zahtjeva. Tako je, primjerice, Ministarstvo poljoprivrede u sklopu programa IPARD i Mjere 302 nadležno za apliciranje projekata ruralnog turizma, a zbog velikog interesa natječaj je produljen do kraja godine. Do sada su alocirana sredstva od 25 milijuna eura, odobreno je 76 zahtjeva, a četiri projekta u vrijednosti dva milijuna kuna trebala bi biti isplaćena do kraja godine. Za projekte u iduće dvije godine očekuje se nešto veći iznos od 27 milijuna eura i mnogo više prijavljenih projekata nego do sada. Čak 95 posto površine Hrvatske proglašeno je ruralnim prostorom, na kojem živi 47 posto stanovnika.

• Riječ je o obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima i poduzetnicima koji proizvode, a nemaju gdje plasirati svoje proizvode. Putem ruralnog turizma sada imaju priliku. Iznos potpore iznosi do 50 posto ukupnoga prihvatljivog ulaganja u projekt, a dozvoljena su maksimalno tri prihvatljiva ulaganja po korisniku. Maksimalni iznos potpore je 75 tisuća eura, od kojih 75 posto pokriva EU, a 25 posto Hrvatska. U tom programu EU financira gradnju i ulaganje u kapacitete s maksimalno 40 ležajeva – ispričao je Luka Čuljak, pomoćnik ministra poljoprivrede.

Do kraja godine sredstva bi trebala biti isplaćena za OPG Ivo Pucko Baldaš, Sandre Babac, Gvde Pristera i Branimira Karduna. Najviše projekata prijavili su Istra (44), Zagreb (9) i Primorsko-goranska županija (5). Ostale županije koje su turizam proglasile strateškim razvojnim sektorom, prijavile su po jedan projekt, osim Dubrovačko-neretvanske (biserica hrvatskog turizma), koja nije prijavila – nijedan. Žalosno je što svi oni na kraju neće iskoristiti ni polovicu od 25 milijuna eura.

• Ne želim politizirati, ali do sada se toj mjeri nije pridavalo dovoljno pažnje. Napravili smo veliki zaokret u komunikaciji i s korisnicima i konzultantima, koji su često radili pogreške zbog kojih bi projekti bili odbijeni ili slani na doradu. Poboljšali smo i međuinstitucionalnu suradnju. HEP-u je, primjerice, trebalo godinu dana da omogući električni priključak koji je bio uvjet za dobivanje sredstava. Sada smo se dogovorili s njim i ostalima da ubrzamo birokratske procese (za prijavu jednog projekta potrebno je 17 kilograma papira). Tako da ove godine očekujemo dvostruko više prijava projekata nego do sada – najavljuje Čuljak.

Nakon IPARD-a Hrvatsku čeka novo programsko razdoblje od 2014. do 2020. godine, u kojem će procedura biti jednostavnija, sredstva pristupačnija i proširen spektar ulaganja.

Ministar Branko Grčić na Danima turizma u Dubrovniku istaknuo je da će Hrvatska od 2014. do 2020. na raspolaganju imati 13,7 milijardi eura, a za turizam se obično izdvaja pet do deset posto tog iznosa. To bi značilo da bi turizam iz strukturnih fondova na godinu mogao povući oko 150 milijuna eura. Ministarstvo poljoprivrede će, pak, za programe ruralnog razvoja u istom razdoblju na raspolaganju imati 330 milijuna eura, od kojih će također jedan dio ići za razvoj ruralnog turizma. Do sada su projekti IPARD bili ograničeni samo na poljoprivredu, otvaranje frizerskih salona i staračkih domova, a za dvije godine moći ćemo razvijati i ostale projekte ruralnog turizma – lovni, vjerski, zdravstveni te turističke manifestacije.

Priču s ruralnim turizmom napokon treba zaokružiti. IPARD nam je do sada bio test putem kojeg smo mogli uvidjeti pogreške, sada kreće prava prilika. To trebaju shvatiti krajnji korisnici za poboljšanje vlastite perspektive, županije za praktično iskorištavanje svojih potencijala i država, koja iza svih njih treba stati.