Porezi su ionako previsoki, dodatno destimuliraju potrošnju, a javna potrošnja neučinkovita je i rastrošna. Veći porezni teret negativno utječe i na produktivnost.
Pripremanje poreza najava je udara na starije i oblik njihove štednje, ali i na one koji su se našli u povoljnom položaju da imaju dodatnu nekretninu koja im služi kao zaliha kako bi je, ako zatreba, jednoga dana mogli prodati. Porez na nekretnine kažnjava one koji su radili i stvorili ili pak obiteljski naslijedili nekakav kapital. Slično je s idejom da se oporezuje štednja kako bi se tobože potaknule investicije. To je, čini se, shvatila i Vlada, bio bi to potpun promašaj.
Mediji barataju iznimno visokom stopom od dva posto, stopama od 0,4 i 0,2 posto, govore o dvama čitanjima u Saboru te spominju datum 1. travnja iduće godine te stizanje poreznih rješenja već od jeseni 2013. Hoće li porez zapravo udvostručiti opterećenje građana u odnosu na teret sadašnje komunalne naknade? Teza da će porez na nekretnine postati izvor financiranja za komunalne doprinose otvara pitanje svih nekretnina za koje su prije plaćene skupe građevinske dozvole. Također je pitanje koliko će taj porez moći zamijeniti izvore financiranja lokalne samouprave ako joj se želi uskratiti novac iz središnjeg proračuna. Građani koji imaju imovinu već plaćaju porez na dohodak i PDV, čime dovodimo u pitanje poželjnost poreznih pravednosti. Može se očekivati da će porez na imovinu umanjiti vrijednost postojećih nekretnina, a one su velik dio imetka prosječne hrvatske obitelji. Smanjenje prosječnog imetka smanjuje potrošnju i jača recesiju. Napokon, nakon ulaska u EU ukida se nulta stopa PDV-a, što će biti dodatan udar na raspoloživi dohodak građana jer će, među ostalim, poskupjeti mlijeko, kruh, lijekovi, knjige…
