Do kraja godine HŽ Cargo će, gotovo je sigurno, ići na prodaju. Zainteresiran je češki AWT, koji je najozbiljniji ponuditelj i koji bi uz to mogao angažirati kapacitete Đure Dakovića. Naš izvor iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture svjedoči o čestim pohodima predstavnika te tvrtke kod najbližih suradnika ministra Siniše Hajdaša Dončića, a onaj koji ih najviše gura donedavni je predsjednik Uprave HŽ Holdinga i HŽ Carga Zlatko Rogožar. Osim Rogožara angažiran je i njegov bliski suradnik Oliver Krilić, a izvor tvrdi da je poslovno uz njih vezan i predsjednik Sindikata strojovađa Hrvatske Nenad Mrgan. Za HŽ Cargo zainteresirani su i talijanski Train, kojem je Vlada poslala pismo povjerenja, kao i Deutsche Bahn, koji su također informirani o predstojećoj privatizaciji. Naš izvor spominje još jednu stranu tvrtku, čiji je vlasnik židovskih korijena, ali se za sada ne zna tko bi to mogao biti.
To je scenarij rješavanja problema zvanog HŽ Cargo, o čemu u toj tvrtki ne žele govoriti te nas upućuju na Ministarstvo. Vlada bi trebala, kako su ranije pisali mediji, prodati nešto manje od 75 posto tvrtke kako bi zadržala kontrolni paket. Naš izvor tvrdi da nema drugog rješenja, izuzetno li stečaj, jer je tvrtka dugogodišnjim lošim poslovanjem dovedena u tešku situaciju. S njim se slaže i predsjednik Uprave Ivan Lešković, koji je pristao na razgovor uvjetujući ga isključivo analizom stanja u tvrtki. Kaže da u ovom trenutku tvrtka ima 800 milijuna dugoročnih i kratkoročnih obveza, a najveći su problem HPB i Ina. Na naplatu je dospjelo 34 milijuna kuna za HPB, mada Lešković vjeruje da će tu biti manji problem koji će se riješiti reprogramiranjem. Ima je pak mnogo tvrda i HŽ Cargo je najavila obustavu isporuke naftne ovog tjedna ako ne uplati 140 milijuna duga. Usprije svemu, Lešković smatra da HŽ Cargo ima potencijala.
- Dobra je to tvrtka, a može biti još bolja. Najuspješniji je cargo u Jugoistočnoj Europi, bolji od slovenskog, mađarskog, srbijanskog i bosanskog – kaže.
Zbog smanjene gospodarske aktivnosti u usporedbi s prethodnim godinama pao je prijevoz u tonama. U odnosu na 2011. prijevoz robe pao je 7,7 posto, a prihod od prijevoza robe manji je 2,2 posto i to prije svega u unutarnjem prijevozu. No u trećem kvartalu u odnosu na prvi bilježi se povećanje prijevoza od 18,7 posto, a u odnosu na drugi od 3,9 posto. Povećan je i prihod u trećem kvartalu za 30 milijuna kuna u odnosu na prvi te za 12 milijuna kuna u odnosu na drugi. Ove je godine, objašnjava, prijevoz robe u unutarnjem i međunarodnom prijevozu u prva tri kvartala rastao, a stagnirali su prihodi od kombiniranog prijevoza zbog smanjenih prihoda iz proračuna, RIV-a (obračun međunarodnih tarifa) i sporedne djelatnosti (vlakopratno osoblje), kao posljedica manjeg rada u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
