Home / Biznis i politika / Adrian Joyce: Energetskom obnovom zgrada na dobitku su i građani i društvo

Adrian Joyce: Energetskom obnovom zgrada na dobitku su i građani i društvo

Koliko je energetski učinkovita obnova zgrada danas važna za Europsku uniju? Smanjenje potrošnje energije u zgradama velik je izazov i obveza u EU, što su mnoge države članice ozbiljno shvatile. U Njemačkoj je obnovljeno više od 1,3 milijuna domova i otvoreno više od 250 tisuća radnih mjesta te za svaki euro uložen u obnovu država natrag dobiva od četiri do pet. Godine 2011. u Velikoj Britaniji pokrenut je program koji vlasnicima omogućuje plaćanje obnove uštedom nepotrošene energije. U Bruxellesu sve će se nove građevine od 2015. morati graditi prema standardima pasivnih kuća. Prema studiji konzultantske kuće Copenhagen Economics, u EU se ambicioznim programima obnove može otvoriti oko dva milijuna radnih mjesta, s povratom investicije većim od 12 posto i povećanjem javnih prihoda do 40 milijardi eura na godinu do 2020. Također će se povećati kvaliteta života i udobnost osoba koje stanju u obnovljenim zgradama. Dakle, obnovom zgrada svi su na dobitku: vlade, gospodarstvo i društvo.

Koja je uloga državnih potpora u poticanju energetski učinkovitih obnova? Kad je Reaganova vlada odlučila energetski unaprijediti svoje zgrade, potaknula je tržište danas vrijedno milijarde dolara na godinu. Australijska vlada zakupljuje ili kupuje samo energetski visokoučinkovite zgrade. U EU ima raznih modela subvencioniranja, no primjećujemo odmak od izravnih subvencija prema novim modelima financiranja. U tome je posebno važna uloga banaka jer se razvojem novih financijskih instrumenata može izvući korist za sve, od banke do korisnika.

Čiji je pristup polučio najbolje rezultate? Koje su preporuke za hrvatske političare? Čini se da je glavna Njemačka, koja s pomoću svoje razvojne banke KfW ostvaruje prosječnu godišnju stopu obnove iznad tri posto. Irska je također mnogo uštedjela i izvukla veliku korist. Njezin program otvorio je više od 3000 radnih mjesta i na svaki uloženi euro vratilo se pet eura, a prosječna je godišnja ušteda na računima za energiju 450 eura po kućanstvu. Teško je dati konkretna savjete, no uspjeh nekog pristupa ovisi snazi političke potpore radi energetskih učinkovitosti. Ta se potpora mora pretočiti u dugoročnu strategiju koja će potaknuti interes vlasnika zgrada i korisnika istih da se upuste u obnovu. Dugoročna potražnja za takvim radovima tad potiče gospodarski rast. Na kraju, dobri primjeri i uspješne priče moraju se stalno promicati i dobro predstaviti.