Član Uprave Mercator Grupe Igor Maroša u novoj ekipi, koja je u lipnju preuzela vođenje slovenskoga trgovačkog lanca, ima zadaću brinuti se za slovensko i hrvatsko tržište. U Mercator je došao iz konzultantske kuće A. T. Kearneyja i ima dugogodišnje iskustvo s Mercatorom te trgovinskim sektorom. Glavni je zadatak nove uprave preokrenuti negativne trendove u poslovanju koji su u devet ovogodišnjih mjeseci rezultirali gubitkom od 22 milijuna eura. Dok se prošla uprava Mercatora na čelu sa Žigom Debeljakom aktivno protivila prodaji Mercatora, konkretno Agrokoru, nova garnitura zauzela je neutralno stajalište. S Marošem razgovaramo o aktualnom stanju i novoj Mercatorovoj strategiji.
Zadnji rezultati poslovanja pokazuju daljnje povećavanje gubitaka. Koji su glavni dijelovi strategije kojom nova uprava planira preokrenuti negativan trend? – Mercator Grupa do 2016. planira ostvariti četiri posto marže EBIT, što znači 77 milijuna eura dobiti. Ključna je promjena da će se Grupa u idućem razdoblju usredotočiti na osnovnu djelatnost na pet glavnih tržišta: Sloveniju, Hrvatsku, BiH, Srbiju i Crnu Goru. Izlazimo iz Bugarske i Albanije jer smo procijenili da u kratkoročnom razdoblju nemamo preduvjeta za ostvarenje većih tržišnih udjela. U postizanju strateških ciljeva usredotočit ćemo se na četiri stupa: optimiranje poslovanja radi povećanja produktivnosti od tri posto na godinu, povećanje profitabilnosti (uspostava globalne nabave, optimizacija maloprodajne mreže i poboljšanje upravljanja kategorijom), fokus na potrošača i cjenovnu percepciju te rast na osnovnim tržištima. Mercator se u prošlim razdobljima više fokusirao na rast, a nije imao zadovoljavajuće stope profitabilnosti, koje sad moramo povećati na svim razinama.
Kako Uprava planira ‘maksimirati vrijednost za dioničare’? Koliko je dosadašnjem padu rezultata pridonio fokus prijašnje uprave na prodaju? – Mercator se posljednjih godina suočavao s neprestanim prodajnim procesima, što je oslabilo fokus na osnovnu djelatnost. Ako vlasnici žele maksimirati vrijednost kompanije, menadžment treba poboljšati Mercatorovu kondiciju. U 2013. planiramo ostvariti 2,9 milijardi eura prihoda od prodaje i tri milijuna eura dobiti, a 2016. planiramo prihode od prodaje od 3,3 milijarde eura. To su ciljevi naše strategije koje su potvrdili dioničari.
U Hrvatskoj bilježite najveći gubitak, zašto je poslovanje na ovom tržištu i dalje negativno? – Za Mercator Grupu Hrvatska je važno tržište jer se tu ostvaruje 13 posto prodaje. Mercatorovo je poslovanje stabilno, Getro s druge strane zahtijeva daljnje fokusiranje na potrošača. U Hrvatskoj ćemo profitabilnost ostvarivati povećanjem marže i nabavnih uvjeta s pomoću sinergije sa Slovenijom, odnosno zajedničkim nastupom prema dobavljačima i povećanjem Getroove produktivnosti. Pri tome ćemo rebrendirati pojedine Getroove lokacije u Mercator i optimirati logistiku jer u Hrvatskoj imamo 50 tisuća četvornih metara skladišnog kapaciteta kojim možemo postaviti bolju logističku infrastrukturu za Sloveniju i Hrvatsku.
Što Mercator planira u Hrvatskoj? Kako namjeravate promijeniti cjenovnu percepciju i kad se očekuje dobit? – Nismo više najsukuplji trgovački lanac u Hrvatskoj. Posljednjih godinu dana intenzivno mijenjamo cjenovnu percepciju, ali zadržavamo standard ugođaju u kupnji, što je naša komparativna prednost. Razvijat ćemo manje formate na urbanih područjima fokusirajući se na širenje maloprodajne mreže u Zagrebu, Istri i većim gradovima. Intenzivnije ćemo razvijati proizvode trgovačke marke jer u Hrvatskoj gotovo svaki dan na police plasiramo novi artikl trgovačke marke. Očekujemo pozitivne pomake u rezultatu iz osnovne djelatnosti do kraja 2013., a rast na tržištu do 2016. U Hrvatskoj nam je također cilj zadržati tržišni udio, s time da tu ima još prostora za investicije. Naš prvi cilj nije rast prihoda, nego profitabilan rast.
Kako ćete oživiti Getroove lokacije? – Getro je specifičan format i želimo ga prilagoditi novim tržišnim uvjetima. Getroi na pojedinim lokacijama postaju mali trgovački centri sa širom ponudom, poput trgovine namještajem Jyska ili M-Tehnike, dakle komplementarnom ponudom. Ovisno o preferenciji kupaca mikrolokacije, pojedine Getroe rebrendirat ćemo u Mercator. Koncept Getroa sad je mnogo bolji nego prije nekoliko godina, ali treba ga još re-strukturirati.
Mercator u Sloveniji gubi tržišni udio pred konkurencijom, hoćete li moći zadržati sadašnji položaj? – Ulaskom diskontnih trgovaca struktura se promijenila i tržište je zasićeno. Slovenija je među prvim europskim državama prema broju četvornih metara trgovina po stanovniku, zato je prostor za širenje minimalan. Najveći smo trgovac u Sloveniji, cilj nam je učvrstiti položaj i ne pasti ispod tržišnog udjela od 30 posto te intenzivnije raditi na cjenovnoj percepciji.