I konjima treba mirišljavi krevet

Ekološka i ljekovita stelja za papkare, inovacija Matije Volnera, ima golem tržišni potencijal. Od jedne inovacije nastaju dva proizvoda, prostirka i kompost, koji su, svaki u svojoj kategoriji, izvanrednih svojstava i potpuno prirodni. A štale mirišu na lavandu, matičnjak, neven, lovor i kadulju.

Postupak proizvodnje prostirke za papkare i kopitare i njenog recikliiranja u kompost, naziv je inovacije za koju je diplomirani inženjer šumarstva Matija Volner iz Karlovca nagrađen zlatnom plaketom na 10. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2012 u Zagrebu, a nakon toga u Nürnbergu početkom studenog i srebrnom plaketom na 64. Međunarodnom sajmu inovacija IENA 2012.

Uobičajeno je da se konjima na pod štale prostire sijeno, slama ili piljevina da upije izlučevine. Volner je izumio bolje rješenje i inovaciju prijavio u svibnju ove godine Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, nakon čega je pokrenut i postupak ispitivanja sadržaja patentne prijave, a podnesena je i međunarodna prijava putem PTC-a (Patent Cooperation Treaty – Ugovor o suradnji na području patenata). Postupak je to koji traje tri godine, a u slučaju pozitivnog rješenja slijedi postupak zaštite patenta u svakoj zemlji članici PTC-a.

Osim što sam time zaštitio važnu komponentu smjese za prostirku, razradio sam početnu ideju razgradnje i neutralizacije štetnih tvari u životinjskim tjelesnim izlučevinama, a to se prije svega odnosi na amonijak i sve negativne spojeve i učinke koje on stvara. Suština mog patenta razgradnja je urina i fecesa te mineralizacija amonijaka, čime on pretvoren u dušično gnojivo postaje koristan dio mase komposta. Naime, sadržaj s poda štala iznosi se na mjesto za kompostiranje i nakon vrlo kratkog zrenja pretvara se u vrlo kvalitetan kompost. To znači da od jedne inovacije nastaju dva proizvoda, prostirka i kompost, koji su svaki u svojoj kategoriji izvanrednih svojstava i potpuno prirodni – kaže Matija Volner.

Baza Volnerove prostirke je drveni pelet, koji je, za razliku od onoga namijenjenoga za gorivo, otprašen, odnosno oslobođen svih sitnih čestica manjih od tri milimetra u promjeru. Upravo ta veličina drvenih čestica granica je njihova dizanja u zrak, čime se spriječavaju moguće štetne posljedice na pluća životinja pri udisanju. U drveni je pelet umiješan i poseban agens, koji je suština Volnerovog patenta, pa o njemu u ovoj fazi ne može detaljno govoriti. Svemu tome dodana je i mljevena smjesa pet vrsta ljekovitog bilja: lavande, matičnjaka, nevena, lovora i kadulje. Taj vrlo vrijedan dodatak djeluje protuupalno, ljekovito i preventivno protiv raznih oboljenja kopita i papaka životinja u stajskim uvjetima držanja, ali i k tome stvara i izvanredne mikroklimatske uvjete u staji te ima funkciju repelenta prema muhama i drugim insektima, objašnjava Volner.

U sve to ušao sam s pozicije uzgajivača lavande zajedno s poslovnim partnerom i prijateljem Robertom Halmijem, koji se bavi preponskim jahanjem i treniranjem konja, ali i izvoznik lavande u arapske zemlje. Kroz razgovor s njim o problemima u održavanju higijene u stali najprije sam mu htio pomoći tako da u stelu na podu umiješamo i lavandinu slamu da posluži kao repelent insekata. Međutim, shvatio sam da je glavni problem amonijak kao ishodište daljnjih komplikacija. Rekao sam da ću probati napraviti neku prostirku koja će razgrađivati amonijak, na što je Robert bio vrlo skeptičan s obzirom na neuspjele slične pokušaje u svijetu, za čime konjari već tisuću godina tragaju. No u svojim istraživanjima našao sam i na prirodnu aktivnu tvar koja na pravi način potiče razvoj humificirajućih bakterija i nju sam ugradio u moj patent. Daljnji tehnološki problem bio je kako spriječiti pelete sa smjesom mog agensa i ljekovitog bilja da silno ne ekspandiraju u dodiru s vlagom prije nego dođu na pod staje, gdje se to od njih onda i traži. U tome sam uspio, pa sad imamo pasivnu suhu tvar koja se aktivira vodom tek kad mi to želimo, a ne navlači vlagu iz zraka. No trebalo je to i praktično provjeriti, pa je umjesto euforije uslijedila empirija – kaže Matija Volner.

S obzirom na to da aktivna razgradnja urina i izmeta počinje odmah nakon njihova ispuštanja u prostirku, u štali nema ni neugodnih mirisa, a pogotovu nema nadražujućeg djelovanja amonijaka, čime se u znatnoj mjeri eliminiraju uvjeti za nastanak oboljenja dišnih organa u životinja. Naprotiv, miris u štali kao da je kombinacija mirisa piljevine iz stolarske radionice prožetoga mirisima eteričnih ulja iz biljnih apoteka.

Govoreći o načinu uporabe svoje prostirke, Volner napominje da je svojim postupkom uz pomoć djelatnog agensa uspio riješiti i stabilnost čitave smjese i ona je sada pogodna za upotrebu jednako u boksovima za konje, dakle kopitare, ali i za krave i sve ostale papkare. Prema dosadašnjim ispitivanjima, u klasični engleski boks dimenzija 3,5 puta 3,5 metara stavlja se oko 100 kg Volnerove prostirke.

Diplomirani inženjer šumarstva Matija Volner iz Karlovca nagrađen je zlatnom plaketom na 10. međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2012 u Zagrebu, a niže uspjehe i na poljoprivrednim sajmovima. Čini se da su među najzainteresiranjima za njegov izum trenutačno stanovnici Katara.

Uspostavi li se uspješna komercijalna proizvodnja tog izuma, bit će to i velika prilika za uzgajivače ljekovitog bilja i obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se zatim aktivira polijevanjem vodom, nakon čega se peleti raspadaju u rahlu masu nalik piljevini i volumen mase prostirke više-struko se poveća, čime nastaje sloj debljine oko 15 cm. Sav posao koji se s prostirkom mora učiniti jest jednom na dan priručnim alatom promiješati je kako bi ravnomjerno dobila zrak, a istom radnjom mogu se odstraniti i eventualne veće nakupine kompaktnog izmeta. Kao potvrdu toga Volner navodi primjer kobile koja je bila oboljela od laminoze, što može dovesti do nekroze kopita i zakretanja kopitne kosti, što je nešto nalik spuštenom stopalu kod ljudi. Nju je na sve dotadašnje načine pokušavao spasiti potkivač Nenad Dijanović, inače potkivač s certifikatom američke države Oklahoma. Nakon samo dva tjedna držanja na Volnerovoj prostirki, uz jednaki antibiotski tretman kao i prije toga, dogodilo se čudesno ozdravljenje, što u svojoj praksi Dijanović nije vidio. Ta je kobila danas u natjecateljskoj formi u disciplinama preponskog jahanja, što se ne može ni zamisliti bez zdravih kopita, kao ni općenito vrhunskoga zdravstvenog stanja konja.

Mikroskopskom analizom potvrđeno je da što je više urina i izmeta u prostirki, to je bolji razvoj humificirajućih bakterija, svojstvenih za humus. Veterinarski testovi pokazali su znatan pad broja zoofilnih bakterija kod konja, a i svakotjedni testovi krvi, respiratornog sustava, kopita i dlake pokazuju mnogo bolje stanje, što se može reći i za zamjetno veću smirenost i opuštenost konja otkad su na toj stelji. Za razliku od boksova s običnom prostirkom, odnosno steljom od slame, koju se radi higijene konja mora mijenjati svaki dan, što je i znatan trošak, moja prostirka bez problema izdržavala je od tri-deset do 45 dana, nakon čega smo tu zasićenu masu prostirke iznijeli van i ostavili na prirodnom zrenju – ističe Volner.

Prema Volnerovim riječima, tako dobiven kompost pogodan je za sve vrste ekološke poljoprivredne proizvodnje. Preliminarnim laboratorijskim ispitivanjima na Šumarskom institutu potvrđena je njegova visoka vrijednost jer se pH vrijednost kreće od 7,2 do 7,5, a i izrazito je bogat kalijem.

Osim toga zrenje je gotovo u roku od dva mjeseca i ne zahtijeva dodatna preokretanja, što je u odnosu na druge metode stvaranja komposta kao da smo masu stavili u vreme-plov i preskočili mjesec i godine kompostiranja – slikovit je Volner.

Uspostavi li se uspješna komercijalna proizvodnja tog izuma, bit će to velika prilika za uzgajivače ljekovitog bilja i obiteljska poljoprivredna gospodarstva. Volnerova je namjera da s njima razvije kooperantski poslovni odnos, a siguran plasman i poznata cijena za njih bi značilo da mogu pravovremeno planirati uzgoj u jednoj sezonii, kao i strategiju dugoročnog poslovanja. Od velike bi to važnosti bilo za individualne proizvođače ljekovitog bilja, kojima je od 2011. godine otežan plasman ljekovitih pripravaka. Kompost se već tijekom zrenja pokazao kao izvanredan supstrat za rast više vrsta gljiva, a potom postaje gotovo crn i tako fine konzistencije da ima vrlo veliku tržišnu perspektivu. Na nedavnom velikom poljoprivrednom sajmu u Veroni Volnerova je inovacija privukla interes nekolicine vlasnika velikih peradarskih farmi koji imaju stalne probleme u kavezima za piliće gdje koriste drvenu hoblovinu, koja u dodiru s pilećim izmetom, vrlo bogatim dušikom, stvara agresivne dušične spojeve.

Volnerova prostirka dokazala se i u ekstremnim klimatsko-temperaturnim uvjetima, od temperature 40°C do -22°C, što joj otvara tržište čitavog svijeta, za geografske širine od ekvatora do Skandinavije, Aljaske i Patagonije. Ni ne čudi da je Volner odmah nakon sajma u Veroni pronašao distributere prostirke za Italiju i Njemačku, a iskazan je interes i za plasman u Belgiju i Francusku. Poseban interes došao je i iz Katar. Za sva malo udaljenija područja najbolji način poslovanja bit će franšiz. Što se tiče domaćeg tržišta, spominje i moguć otok komposta od kupaca svoje prostirke, čak i kompenzaciju tih dvaju proizvoda, jer ne sumnja u uspješan izvoz većih količina komposta u arapske zemlje.

Za početak, Volner sa svojim partnerima namjerava putem osnovanog poduzeća Herba produkt već ove zime pokrenuti pakirnicu za prostirku, a ulaskom Hrvatske u EU kandidirati svoj projekt prema nekom od strukturnih fondova za financiranje gradnje pogona za proizvodnju drvnih peleta prema vlastitoj formuli. Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina pokazao je velik interes za Volnerovu inovaciju i pozvao ga da mu i službeno prezentira odlike svoje inovacije, kako bi se razmotrili i eventualni načini posebne potpore tom projektu.