Jako Andabak od starih kuća i crkve u selu na Braču radi luksuznu destinaciju

Sve do ove godine štednja u bankama rasla je unatoč krizi. No u ovoj je godini ukupna štednja (štedni i oročeni depoziti, sredstva na tekućim i žiro-računima) pala za 423 milijuna kuna.

Stodobno kad je kriza, pa onda i dugotrajna recesija, počela otapati osobnu potrošnju, logično je počela rasti štednja. Ona obična, u bankama. Ne samo zato što su pobjegli ulozi s tržišta kapitala nego i zato što se svaka kuna viška, pa i ona iz tekuće potrošnje, stavlja sa strane za crne dane. Kumulativne brojke od početka krize, točnije od prosinca 2008. do rujna ove godine, za koji HNB ima posljednje podatke, pokazuju da je oročena štednja građana u tom vremenu respektabilno porasla – za gotovo 30 milijardi kuna, sa 101,8 na 130,2 milijarde, dakle gotovo osam milijardi kuna na godinu! No s obzirom na to da recesija sve više stišće, a broj otpuštenih na Zavodu za zapošljavanje raste neumitno poput poplavnog vodostaja rijeke, rast štednje zbog straha od tmuorne sutrašnjice ispuhao se. Crni su dani stigli.

Usporedba podataka iz prosinca 2011. i rujna ove godine pokazuje da je oročena štednja porasla samo 3,5 milijardi kuna. I to je gotovo jedina štednja koja raste, štednja svih drugih sektora manje-više stagnira ili simbolično raste. Oročena štednja svih sektora, ona koja je najveći dio ukupne štednje, od prosinca prošle godine porasla je zanemarivih 50-ak milijuna kuna (i to unatoč rastu štednje građana!), a ukupna štednja, dakle štedni i oročeni depoziti te sredstva na tekućim i žiro-računima, u ovih devet mjeseci čak je pala – i to za ne baš simbolična 423 milijuna kuna, s 282,4 na 281,9 milijardi kuna.

Ni kretanje kunske štednje ne pokazuje odolijevanje recesiji: od prosinca 2011. do rujna ove godine porasla je za samo 1,3 milijarde kuna, na ukupno 93,8 milijardi, što znači da se domaćoj valuti u ovome recesijskom košmaru malo vjeruje, ugroženom euru unatoč. Tko još štedi, koji je to sloj društva i koji profil štediše, iz službenih se podataka ne može isčitati. No nastave li se tvrtke zatvarati jednim tempom kao dosad (svaki se dan na Zavod za zapošljavanje prijavi više od 600 ljudi), nema sumnje da će popustiti i posljednja komponenta štednje koja se ne urušava.

Danasnja tehnologija poznata kao BPMS (Business Process Management Suite) vuce podrijetlo u sustavima tijeka zadataka (workflow) i alatima za integraciju. Pod paradigmom ‘ured bez papira’ workflow-sustavi zamjenjivali su fizički protok papira, a alati za integraciju razvili su posebne mogućnosti prijenosa podataka između raznolikih informacijskih sustava slijedeći poslovni proces.

Obje su te kategorije sustava preuzimale funkcionalnosti jedna od druge, dodavane su im mogućnosti za analizu i modeliranje poslovnih procesa, poslovna pravila, simulaciju poslovnih procesa te svojevrsni izvještajni sustav kojim se prate podaci o izvršavanju poslovnih procesa. Tako je rođen koncept BPMS, nov softverski paket koji uključuje mnogo više funkcionalnosti u odnosu na workflow ili integracijske alate. Dobili smo ponajprije alat kojim automatiziramo poslovni proces tako da je model poslovnog procesa ujedno osnova izvršnog koda. Mnoge kompanije koje su uvele BPMS povećale su produktivnost za 60 posto i više standardizacijom slijeda izvršavanja poslovnih zadataka u kojoj se sustav brine za poštivanje standarda.

Definirani se proces u pojedinim fazama uporabom BPMS adaptera izravno povezuje s postojećim sustavima kod korisnika. Ti sustavi sada dobivaju novu vrijednost, čime se izbjegava.

Mnogo je primjera uvođenja BPMS-a, i to u mnogim industrijama: od financijskog sektora, gdje se automatiziraju razni procesi odobravanja i evidentiranja; industrije, gdje se proizvodni procesi prate i čak integriraju sa strojevima; nabave i prodaje, uključujući integracije sa sustavima i aplikacijama dobavljača, kupaca i terenskih radnika pa do procesa u upravnim tijelima države i lokalne samouprave.

ENEL – Split poslovnim se procesima bavi još od devedesetih, kad je uspostavio partnerstvo s tvrtkom IDS Scheer (današnja Software AG) i uporabom alata ARIS u mnogim projektima primijenio metodologiju analize i definiranja poslovnih procesa.

Koristeći se vlastitim dugogodišnjim iskustvom u razvoju, provedbi i integraciji složenih informacijskih sustava, ENEL – Split nastavlja se fokusirati na poslovne procese uvođenjem automatiziranih i integriranih poslovnih procesa na BPMS-platformama Software AG-a (Web-Methods), IBM-a i Bonita-Softa.