OtrovanaZemlja

U gramu tla milijuni su mikroorganizama koji nazočnošću omogućuju život prirode, odnosno stvaranje, povezivanje i održavanje bioraznolikosti. Utječu i na plodnost tla, danas neizmjerno zatrovanoga pesticidima, kemijskim spojevima i nekim vrstama mikroorganizama koji se rabe kao zaštitna sredstva. Iako mislimo da se pesticidi upotrebljavaju samo u poljoprivredi, rabe se i u javnom zdravstvu, komunalnoj higijeni te na drugim područjima života.

Ipak, najosjetljiviji smo kad se govori o tretiranju poljoprivrednih kultura: žitarica, povrća i voća koje rabimo u svakodnevnoj prehrani. Naime, još nije dovoljno osviješten problem onečišćenja i posljedice koje uporaba pesticida ostavlja na vodu i okoliš općenito.

Znanstvenici već godinama upozoravaju na to da pesticidi, odnosno neke vrste herbicida, izazivaju masovni pomor pčela, čija je uloga u prirodi nenadoknadiva. Ali koliko se god u posljednje vrijeme govori o zaštiti okoliša, ne može se potpuno zaustaviti trovanje tla, vode i zraka pesticidima jer je proizvodnja hrane trenutačno jedna od najunosnijih industrija zbog toga što se stalno povećava broj stanovnika na planetu, pa raste i tržište hrane. Poznato je više od 1500 pesticida (neki su zabranjeni) koji se rabe kao sredstva za zaštitu bilja. Prema riječima Gorane Peček, dipl. ing., voditeljice Odjela za sredstva za zaštitu bilja u Hrvatskom centru za poljoprivredu, hranu i selo, u Hrvatskoj ih je registrirano 800-tinjak, a rabi se 300. No taj se broj mijenja jer se registriraju nova ili zabranjuju stara sredstva.

• Sredstva za zaštitu bilja jesu pripravci koji sadržavaju pesticidno aktivne tvari namijenjene ponajprije uporabi u poljoprivredi. To su, primjerice, herbicidi, insekticidi, fungicidi, repelenti, regulatori rasta, akaricidi i drugi. Način primjene pojedinog sredstva za zaštitu bilja propisan je rješenjem o registraciji, s pojedinostima kao što su količine ili koncentracije primjene, dopušteni broj tretiranja u vegetaciji, karence, ograničenja u primjeni te drugi podaci važni za primjenu sredstva – kaže Peček.

Inženjerka Peček tvrdi da je vrlo teško općenito odgovoriti na pitanje kako pesticidi djeluju na ekosustav jer je svaki poseban.

• Za razliku od većine kemikalija, koje se u okoliš unose nenamjerno, pesticidi su jedna od rijetkih skupina kemikalija koje se primjenjuju sa svrhom i namjenom te se njihova prisutnost može očekivati u okolišu. Koncentracije većine pesticida u okolišu niske su, posebno novih koji se primjenjuju u poljoprivredi u malim količinama te se relativno brzo razgrađuju u okolišu. Pesticide u malo većim koncentracijama trebalo bi sustavno pratiti u okolišu. Fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva te procesi u okolišu poput temperature, klimatskih uvjeta, strukture tla i sličnog određuju način raspodjele i ‘ponašanje’ pesticida u okolišu. Zato se svi pesticidi ne ‘ponašaju’ jednako nakon što dospiju u okoliš. Primjerice, oni topljivi u vodi mogu do-

Mnogo pesticida zabranjeno je u svijetu i Hrvatskoj. Najpoznatiji su među njima organoklorini pesticidi, odnosno DDT, koji je s domaćeg popisa sredstava za zaštitu bilja izbačen prije više od 30 godina.

Prije stavljanja u promet sredstvo za zaštitu bilja mora dobiti rješenje o registraciji koje izdaje mjerodavna uprava Ministarstva poljoprivrede. Hrvatski propisi koji se odnose na sredstva za zaštitu bilja usklađeni su sa smjernicom EU 91/414/EEC koja uređuje njihov promet i registraciju na razini Unije.

• Mnogo pesticida zabranjeno je u svijetu i Hrvatskoj. Najpoznatiji su među njima organoklorini pesticidi, odnosno DDT, koji je s domaćeg popisa sredstava za zaštitu bilja izbačen prije više od 30 godina. Razlozi zabrane mogu biti različiti, primjerice vrlo visok čimbenik bioakumulacije, postojanje, toksikološki razlozi te česta povišena koncentracija u površinskim i podzemnim vodama. Posebna pozornost pridaje se zabrani pesticida iz skupine tzv. PBT tvari, koje su postojane, sklene bioakumulaciji i toksične – kaže inženjerka Peček.

Sredstvo za zaštitu bilja u Hrvatskoj ne može se registrirati ako pesticid i toksikološki, ekotoksikološki ili ekološki relevantni metaboliti i proizvodi razgradnje i reakcije tijekom istraživanja u polju ostaju u tlu više od godinu, osim ako se znanstvenim istraživanjem ne dokaže da akumulacija u tlu nije visoka i da neće našteti poljoprivrednim kulturama. Na temelju vremena polurazgradnje u tlu pesticidi se mogu podijeliti na one koji se kratko, umjereno, dugo ili vrlo dugo zadržavaju u tlu. Ako je razdoblje polurazgradnje u tlu kraće od 21 dana, riječ je o pesticidima s kratkim vremenom zadržavanja. Ako je dulje od 100 dana, to su pesticidi koji se vrlo dugo zadržavaju u tlu. Umjereno se zadržavaju oni čije su vrijednosti DT50 (vrijeme potrebno da se razgradi 50 posto primijenjene količine tvari) od 21 do 60 dana, a dugo oni s vrijednostima DT50 od 60 do 100 dana.