Svi su poduzetnici pozvani da se uključe u istraživanje i tako izravno preispitaju svoje inovacijske procese i upravljanje vlastitom inovativnošću.
U tijeku je drugo sveobuhvatno istraživanje inovacijskog kapaciteta hrvatskih tvrtki ‘Hrvatski kvocijent inovativnosti – HKI’ koji provode Lider, Sense Consulting i Veleučilište Vern u suradnji s najvećim stručnjacima za inovativnost u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja predstavit će se 2013. u Zagrebu na skupu na kojem će se dodijeliti priznanja tvrtkama s najvišim kvocijentom inovativnosti (u kategorijama velika, srednje velika i mala tvrtka). Prvo se istraživanje uz uporabu najbolje međunarodne prakse provodilo metodologijom koju su najveći domaći stručnjaci za inovacije posebno razvili u tu svrhu. Na osnovi informacija pripremljena su se zasebna izvješća koja uključuju mnogo specifičnih preporuka za poboljšanje inovativnosti svake tvrtke sudionice istraživanja.
Najava novog istraživanja jest i poziv svim poduzetnicima da se uključe u istraživanje i tako izravno preispitaju svoje inovacijske procese i upravljanje vlastitom inovativnošću – kaže Vedran Antoljak, direktor Sense Consultinga.
Tvrtke se mogu jednostavno prijaviti ispunjavanjem standardiziranog online upitnika na službenoj adresi projekta www.inovativnost.hr/upitnik. Sudjelovanjem više tvrtki u istraživanju i dobivanjem kvalitetnijih rezultata dobit će se jasnija slika trenutačnog stanja inovativnosti hrvatskoga gospodarstva, bolje pretpostavke za kvalitetnije predviđanje kretanja te osigurati standardizirani okvir za usporedbu i mjerenje uspjeha inovacije hrvatskoga gospodarstva s drugim svjetskim ekonomijama.
Glavna je sponzorica projekta Privredna banka Intesa Sanpaolo Group, a pokrovitelji Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poduzetništva i obrta te Hrvatska gospodarska komora – HGK. Za njegovu provedbu zaslužni su i stručni suradnici projekta: Poslovno-inovacijska agencija Republike Hrvatske – BICRO, NetGen, Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, agencija za komunikacijski menadžment Komml!, Europska poduzetnička mreža te Institut za inovacije.
Pozivamo čitatelje koji znaju sastaviti procesno ispravnu tužbu Europskomu sudu za ljudska prava da pomognu u sastavljanju tužbe protiv RH zbog toga što Ministarstvo financija uskraćuje informacije o (javnim) prihodima državnog proračuna. Sudu za ljudska prava podnesena je 16. prosinca 2010. tužba zbog uskraćivanja informacije o prihodima državnog proračuna od koncesijskih i rudarskih naknada. Iz Suda u Strasbourgu po sucu pojedincu E. Steineru odgovorili su 19. listopada 2012. bez ocjenjivanja razloga da tužbu proglase nedopuštenom zbog procesnih propusta (u skladu s člancima 34. i 35. Konvencije). Tužbu podnesenu zbog nedopuštenog uskraćivanja informacije o javnim prihodima treba hitno prepraviti da postane formalno dopuštena. Molimo zainteresirane da se javite na e-adresu: [email protected].
Tvrtka Altpro Zvonimira Viduka radi na komercijalizaciji svoga mobilnog stroja za preradu aromatičnog bilja u eterično ulje te uedinjavanju zemljista i ljudi. – Nuđimo privatno partnerstvo. Mi dajemo strojeve, a oni zemljište. Cilj je da ljudi sade kulture od kojih mogu živjeti i da izvoze. Taj stroj može omogućiti selu od 50 obitelji da živi od svog rada – napominje Viduka te podnosi kako su nudili državi da seljacima umjesto poticaja daje strojeve, ali nije bilo interesa. No zato se javlja interes tvrtki iz Rusije, JAR-a, Srbije, ali i drugih zemalja s kojima trenutačno pregovaraju, a nakon što naprave nekoliko komada, počinju s prodajom.
Okidač za sređivanje zemljišnih knjiga.
Dodatni trošak osjetit će oni koji imaju nefunkcionalne nekretnine ili ih takvima prikazuju. Drugi veliki ‘gubitnik’ trebale bi biti banke i tvrtke vlasnice mnogo neprodanih stanova, koje će odsad na te nekretnine bar plaćati porez, ako već ne odluče sniziti cijene.
Malo je tema u posljednje vrijeme izazvalo toliko žučljivih rasprava i prijepora kao porez na nekretnine predstavljen prošli tjedan u Vladi. Nakon mjeseci nabacivanja raznih interesnih skupina različitim verzijama, poluinformacijama, pa i namjernim lažima u javnom prostoru, ministar financija Slavko Linić prekinuo je naglašavanja ukratko objasnivši kakav bi taj kontroverzni porez, koji bi na snagu trebao stupiti u travnju sljedeće godine, zapravo trebao biti. No čini se da ni skidanje vela sa zakonskog prijedloga nije zaustavilo bujicu reakcija ili poboljšalo informiranost građana i stručnjaka o njegovu istinskom sadržaju. Glavno iznenađenje, oko kojeg se razvio i politički spor u vladajućoj koaliciji, bilo je oporezivanje svih vlasnika nekretnina, ne samo nekih skupina, kao što se cijelo vrijeme očekivalo.
Prema Vladinoj zamisli, ili isključivo ministra Linića, ako vjerujete tvrdnjama HNS-a, stranke koja sjedi u Vladi, ali pojma nema o njezinim ključnim aktivnostima, sve nekretnine trebale bi se oporezivati prema jedinstvenoj stopi od 1,5 posto koja bi se zaračunavala na 70 posto fiskalne vrijednosti te nekretnine, s tim da bi za one u kojima se trajno živi i za one koje se povremeno upotrebljava postojale velike olakšice. Punu stopu poreza plaćalo bi se, dakle, isključivo za nekorištene nekretnine. Visinu olakšica određivala bi lokalna samouprava. One u prvom slučaju mogu biti od 88 do 95 posto, odnosno od 70 do 85 posto za vikendice. Za djelatnosti, ovisno o tome o kojoj je riječ, može se odrediti olakšica od 20, 40, 60 ili 80 posto. Taj bi porez istodobno zamijenio komunalnu naknadu i bio otprilike jednak njoj, ovisno o skupini u kojoj je nekretnina, osim za onu na koju porez zapravo cilja, nekorištenu. Tijekom prezentacije ministar i šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec objasnili su da je cilj poreza prije svega rasterećiti gospodarstvo i učiniti ga konkurentnijim te da će se plaćati prema vrijednosti nekretnine i mogućnostima obveznika.
Najveća olakšica moći će se ostvariti na nekretnine u kojima stanuju djeca i roditelji, zaštićeni najmoprimci, prijavljeni podstanari te na one za koje je sklopljen ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Kao što se može pretpostaviti, drugi razred najpovoljnijih olakšica namijenjen je najviše vikendicama, na koje se više neće plaćati porez, i iznajmljenim nekretninama. Na 80 posto moći će računati industrijske i proizvodne djelatnosti, zdravstvena skrb, obrazovanje i neprofitne djelatnosti, 60 posto zamišljeno je za nekretnine u zakupu, građevinarstvo, prijevoz i skladištenje te ugostiteljstvo, 40 posto za trgovinu te 20 posto za ostale kategorije djelatnosti.