Šezdeset pet mjera i projekata za jačanje poduzetništva. Mogu li se provesti?

Dvije vrlo važne promjene u tome tko je tko u turizmu dogodile su se u proteklih godinu dana. Obje su povezane s institucijama: dobili smo novoga ministra turizma i novu predsjednicu Hrvatske turističke zajednice. Ipak, koliko god za turistički sektor bio važan dolazak Veljka Ostojića i Meri Matešić, još je važniji izlazak dugoročnog dokumenta – Nacrta strategije razvoja turizma. Nedavno je, naime, istekao rok do kojeg je javnost Ministarstvu turizma mogla javiti svoja stajališta i prijedloge o predstavljenome dokumentu pa bi njegova konačna verzija uskoro trebala ugledati svjetlo dana. Naravno, nakon toga dokument o strategiji razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. trebao bi se prihvatiti u Vladi i Saboru.

Sadržaj je, dakle, manje-više poznat, jer trinaest pojedinačnih izvještaja od kojih je Nacrt strategije sastavljen dostupno je svima. Strateški je cilj jačanje poduzetništva s ukupno 65 mjera i projekata. Planirani je nositelj investicija, naravno, hotelijerski sektor, u kojem se planira gradnja 20 tisuća novih soba, kampovi bi pak trebali poboljšati kvalitetu usluge, a privatni smještaj od 2015. trebat će ograničiti tako da preuzme koncept malih obiteljskih hotela.

Kako stoji u Nacrtu strategije, osmišljavanje nove hotelske ponude podjednako se odnosi na samo-stojeće hotelske objekte, hotelske komplekse i integrirane projekte resorta, a gradnja novih hotelskih objekata uključuje i velike i male hotele. Posebno se naglašava razvoj integriranih projekata resorta, poput golfa, spa-wellnessa ili casino-gaminga, kojih u Hrvatskoj zasad nema. Da bi se u Hrvatskoj ostvario takav scenarij, mora se promijeniti mnogo toga. Konkretno, da bi hotelijerski sektor uistinu bio nositelj razvoja, autori Nacrtova strategije naveli su da treba provesti čak 18 mjera. Već prema broju mjera jasno je da omogućavanje takva razvoja neće biti lako. Kad se pak detaljno prouči o kojim je mjerama riječ, postaje još jasnije da posao koji očekuje državna tijela neće biti ni brz ni lagan.

Da bi se podupro razvoj gospodarske grane o kojoj ovisi ukupan gospodarski rezultat zemlje, trebat će mijenjati zakone, izraditi i, još važnije, provesti programe te riješiti probleme na koje investitori u turizam upozoravaju već godinama. Da bi slika bila jasnija, dovoljno je navesti samo jednu mjeru od njih osamnaest – onu označenu brojkom 3.7. Mjera kaže: treba uspostaviti regionalne, odnosno lokalne programe uređenja i upravljanja plažama.

Samo neutemeljeno optimističan laik može vjerovati da je riječ o jednostavnu potezu. Upravo korjenite razlike u pristupu lokalne vlasti i njezinu odnosu prema interesima različitih uključenih strana često prouzrokuju loše odnose s turističkim subjektima na nekom području. Politički interesi nisu se jedanput lozili na razvojnim projektima, zato se nipošto ne može očekivati da će se uređenje i upravljanje plažama diljem hrvatske obale riješiti lako i brzo.

Slično je s drugim mjerama: većina zahtijeva snažnu političku volju i mirenje različitih, često suprotnih interesa, od uspostave aktivne fiskalne politike do izmjena i dopuna zakonske regulative povezane s pomorskim dobrom. Naravno, to što je riječ o složenim pitanjima ne znači da nije zadnji čas za sustavno uvođenje promjena – upravo suprotno – ali jasno je da posao neće biti ni malo lak. Zato je zanimljivo čuti što o Nacrtu strategije imaju reći oni od kojih se očekuje da poguraju razvoj turizma – veliki hotelijeri.

Valamar hoteli i ljetovališta nakon stotinjak milijuna kuna ove godine sljedeće planiraju uložiti oko 170 milijuna kuna. Najveće ulaganje u iznosu namijenjeno je obnovi hotela Valamar Sanfior, nakon čega će nastati nov proizvod – Hotel&Casa Valamar Sanfior bit će vrhunski odmorišni proizvod namijenjen aktivnim obiteljima i parovima, s raznovrsnom ponudom za obitelji i djecu. Dakle, upravo onaj oblik smještaja za koji se zauzimaju autori Nacrta strategije. Što Peter Fuchs, predsjednik Uprave Valamar hotela i ljetovališta, kaže o predstavljenome dokumentu?

• U Dubrovniku je predstavljen Nacrt strategije pa sada razmatramo predložene projekte i mjere. U Valamaru ne skrivamo da od novog ministra očekujemo mnogo više nego od njegovih prethodnika. Turizam je jedna od ključnih hrvatskih gospodarskih grana, ako ne i ključna, stoga očekujem punu potporu Ministarstva i HTZ-a u njegovu razvoju. Vjerujem da je ključ svake strategije mogućnost njezine primjene. Imamo primjer Nacrt strategije iz 2003., od kojeg se, nažalost, vrlo malo toga realiziralo. Stoga smo spremni aktivno sudjelovati u razvoju strategije jer zemlja s takvim prirodnim resursima zaslužuje imati najbolju strategiju koja će doista služiti svima u turističkom sektoru i, prije svega, gostima ponuditi još bolju Hrvatsku – govori Fuchs.

Velika očekivanja od Veljka Ostojića nisu neobična jer je ministar na čelno mjesto turističke djelatnosti stigao upravo iz te hotelske kuće.

U HUP-u Zagreb lanjska godina prošla je stabilno iako je hotelski sektor u Zagrebu u vrlo teškom razdoblju. Naime, upravo je hrvatska metropolija vjerojatno najveći izazov hrvatskog turizma – s rastom broja dolazaka, ali i skraćenim prosječnim boravkom, znatnim promjenama u strukturi gostiju i izrazitom sezonalnošću.

Izvršni direktor HUP-a Zagreb Kristian Šustar o Nacrtu strategije kaže da je bilo nužno objektivirati ulogu turizma u nacionalnoj ekonomiji.

• Nacrt strategije obuhvaća mnogo mjera koje zahvaćaju širok prostor, od uklanjanja institucionalnih zapreka za investiranje, što je, objektivno, do sada bio najveći problem nacionalnog turizma, do brendiranja odredišta, uvođenja novih proizvoda te re-pozicioniranja na tržištu potražnje. Do sada smo imali teškoće ponajprije zbog uskoga sektorskog tretiranja turizma, koje se pokazalo neodrživim. Ministarstvo turizma mjerama izravne turističke politike relativno je kvalitetno pratilo zahtjeve sektora, ali, nažalost, bilo je ograničeno, odnosno manje uspješno u promjeni ograničavajuće politike koju osmišljavaju i provode druga ministarstva. Cilj je Nacrt strategije da se turizam s periferije osmišljavanja ukupne ekonomske politike stavi u središte pozornosti i međuresorno usklađenih mjera razvojne politike na nacionalnoj razini – objašnjava Šustar.

Zadovoljan je Nacrtom iako kaže da treba doraditi dio o tome tko su nositelji pojedinih mjera, rokove i mehanizme praćenja, jer onime što ne možemo mjeriti ne možemo upravljati.

• Bez toga, neovisno o kvaliteti dokumenta i tome da će ga prihvatiti Hrvatski sabor, ponovno nam prijeti opasnost da dobijemo dokument za ladicu. Pozitivan je dosadašnji proces, jedinstven za naše prilike. Naime, Nacrt strategije u cijelosti je dostupan široj javnosti i tako se predstavlja – kaže Šustar.

Nacrt je, naravno, izazvao i polemike, prije svega zbog ambicioznih ciljeva koji predviđaju udvostručenje prihoda koje zasad ostvarujemo, što nije nužno realno predviđanje. Ipak, većina turističkih radnika sretna je jednostavno zato što je uopće izrađen nacrt.

Iako se od turoperatora očekuje manje u smislu poboljšanja kvalitete nego od hotelijera, i oni će biti važna karika u razvoju turizma. Atlas je upravo ove godine primijenio novi poslovni model uvevši mnogo novosti u poslovanje i prilagodivši se tržišnim okolnostima.

Ivan Gadže, predsjednik Uprave Atlasa, pozdravlja Vladin napor uložen u razvoj hrvatskog turizma i nova ulaganja u njega.

• Diferencirana stopa PDV-a na dio usluga u turizmu dugoročno će imati mnogo pozitivnih učinaka na povećanje konkurentnosti hrvatskoga turizma. Intenziviranje marketinških aktivnosti utjecat će na sve turističke poslovne subjekte, pa tako i na našu kompaniju. Najava novih investicija vjetar je u leđa obogaćivanju naše ponude i razvoju inovativnih proizvoda – kaže Gadže.