Povratak u dijasporu jer dužnici godinama zameću tragove. ‘Inspekcioni nadzor’ Porezne uprave. Muljanje s vlasničkim knjigama. Trinaestogodišnje odugovlačenje stečaja.
Pozivamo poduzetnike da iznesu svoje probleme. Tragom vaših napisu, upućivanjem na apsurde u pojedinačnim slučajevima upozoravat ćemo na nedostatke sustava u cijelosti i tako poduprijeti čitatelje Lidera kao pojedince u njihovim neravnomjernim sporovima s glomaznom državnom upravom.
Nedavno je na web-stranici Trgovačkog suda objavljeno brisanje Mesoprodukta d.o.o. iz registra (postupak po službenoj dužnosti tzv. masovne likvidacije tvrtki). Gojko Čuljak, suvlasnik i direktor Mesoprodukta, dokazuje da je ta tvrtka brisana radi zametanja tragova Mesoproduktovih dužnika, MUP-a, bolnica, Požeško-slavonske županije itd. U redakciju je donio popis 70-ak dosad neriješenih sudskih tužbi radi naplate Mesoproduktovih potraživanja (ovjerena od ovjetnika). Gojko Čuljak je Hrvat koji se iz dijasporu (Australije) vratio zajedno s bratom i obiteljima u Hrvatsku 90-ih godina. Ovih dana obitelji braće Čuljak vraćaju se u Australiju. Kažu, u dijaspori je ipak bolje nego u Hrvatskoj.
Agencija za privremeno zapošljavanje AZZ d.o.o. iz Novoga Vinodolskog pet godina uredno je podnosila prijave PDV-a (to je 60 mjesečnih i pet godišnjih prijava, ukupno 65). I nikad iz Porezne uprave primjedbi. A onda odjednom Višnja Felker, pročelnica Odjela za otkrivanje poreznog kaznenih djela iz Porezne uprave u Rijeci, određuje ‘inspekcioni nadzor’ u kojem je utvrđeno, paži sad, ‘bespravno smanjivanje poreza’. Žalili su se iz AZZ-a tzv. službi za žalbe Ministarstva financija i žalbu im je, naravno, odbila – umjesto donedavne čuvene Zdenke Koharić – novimenovana Ljubica Strugar. Kvaka je u tome što nakon odbijenice službe za žalbe odluka o naplati postaje izvršna prema načelu ‘plati pa se žali’ (tužba upravnom sudu ne odgađa naplatu). I krenule porezne ovrhe na skoro 9,5 milijuna kuna retroaktivno za svih pet godina unazad. No dvije su kvake zbog kojih je upotrijebljen pojam ‘bespravno smanjivanje poreza’ umjesto propisanoga ‘utaja poreza’. Prvo, za djelo porezne utaje (9,5 milijuna kuna) Porezna uprava sama po službenoj dužnosti mora pokrenuti kazneni postupak, a na kaznenim sudovima se ‘vuna prede’ drugačije nego u upravnom postupku unutar kompromitirane Porezne uprave (na sudu se postavljaju pitanja, određuju vještačenja itd., što se sve u upravnom postupku izbjegava, a sporni novac utjeruje). I drugo, na kaznenom bi sudu pitali Višnju Felker kako je porez utajen ako nitko utajeni iznos nije ‘spremio u džep’, kao i zbog čega nitko od poreznika nije odgovoran premda su potpisima ovjeravali 65 spornih prijava PDV-a. AZZ d.o.o. je svojim klijentima trebao zaračunavati PDV i na iznose koje je samo transferirao u ime i za račun klijenta (poput protočnog bojlera) i potom uplaćivati taj PDV na račun države, a klijenti bi uplaćeni PDV vratili kroz obračun pretoreza. Umjesto toga, AZZ d.o.o. je uz (petogodišnji) pristanak poreznika PDV obračunavao samo na svoju proviziju (dakle izuzimanje). I zbog toga u konačnici prihod države nije u manjen, jer bi i da je PDV uplaćivan na cjelokupni iznos klijenti AZZ-a taj iznos vratili kroz pretorez. No Višnja Felker, Ljubica Strugar i ostali poreznici pokušavaju na prijevaru utjerati prividno veći porezni prihod.
