Na burzi ću biti dok god imam dionice. Razdvajanje u d.o.o., a ne u d.d., iz osobnih je razloga. Ako želim kupiti udjele drugih dioničara u novim d.o.o.-ima, ne trebam objavljivati javnu ponudu.
-
Rekli ste da ste sa sinom, koji je do ljeta bio na čelu Uprave Finvesta, razlišili u vezi s nekim strateškim stvarima. O čemu je bila riječ? – Budući da je drvna industrija niskoakumulativna i da su se gubici gomilali godinama, njegova ideja je bila da trebamo zatvoriti gubitaše, a više se posvetiti poslovnim centrima koji konstantno stvaraju dobit. To bi dovelo do gašenja pogona u čabarskom kraju, s čime se nisam slagao. Svjestan sam da bi se gašenjem bilo kojeg pogona ujedno gasio i život, pa je prevladala moja emotivna vezanost uz ovaj kraj i ljudje.
-
Odlučili ste suprotno, prodati turistički biznis. Ima li zainteresiranih za Hotele Njivice? – Da, pregovaramo o prodaji udjela sa strateškim partnerima koji bi ušli u taj biznis, ali bismo ostali većinski vlasnici. Pregovaramo s nekoliko partnera, no ne bih htio o imenima. Ima ih više, i stranih i domaćih. Turizam je veoma perspektivan sektor i tu ima dosta prostora za razvoj i poboljšanje.
-
Kako to da ste nakon smjene sina na čelo Uprave Finvesta postavili gradonačelnika Čabra Željka Erenta? – Već je bio u Upravi Finvesta i moj je dugogodišnji suradnik, poznaje problematiku posla i života na ovom području. Trenutačno je na obje funkcije, a funkciju gradonačelnika obavlja volonterski.
-
Hoće li doći do strateškog zaokreta u poslovanju Finvesta? Kakva je vaša vizija razvoja? – Uvijek ima prostora za pozitivne promjene, pa samim time i zaokrete. Moja su vizija mladi ljudi. Želim dati priliku mladima da kroz stipendiranje iz Zaklade ‘Marijan Filipović’ svoje stečeno znanje i ideje prenesu u proizvodnju.
-
Kakvo je sada stanje s narudžbama u drvnoj industriji? Koliki vam je uteg Finvest Drvar zbog akumuliranih gubitaka? – Stanje u drvnoj industriji lagano se stabilizira, narudžbe za izvoz piljene građe redovite su i bilježi se lagani rast cijena. Narudžbe drvenih peleta veće su od naših kapaciteta proizvodnje. Situacija u BiH općenito je pod utjecajem politike, koja je veoma komplicirana, a uteg je svatko tko stvara gubitke.
-
Koliki dio proizvodnje Finvest izveze i koliko je od toga namještaja, a koliko drvene građe? – Finvest najveći dio proizvodnje izvozi na inozemna tržišta. U proizvodnji namještaja to je 80 posto proizvodnje, uglavnom ojačani namještaj za njemačko tržište. Ostalih 20 posto proizvodnje je za domaće tržište, i uglavnom ide na opremanje objekata. Dio se građe izvozi, većim dijelom za Bliski istok, a dio koristi za proizvodnju poluprodukta od drva. Cjelokupan drveni ostatak iskorištava se za proizvodnju drvenih peleta, koji gotovo u potpunosti idu u izvoz, a koru drveta upotrebljavamo za vlastitu bioenergiju tako da imamo zaokružen ciklus u preradi drva.
