Obračun plaća

Prema godišnjem obračunu dio će zaposlenih u prosincu primiti veću plaću.

Ove godine dogodile su se promjene u oporezivanju dohotka. U prva dva mjeseca primjenjivao se osnovni osobni odbitak od 1800 kuna na mjesec i jedna porezna tarifa, a od 1. ožujka 2012. osobni odbitak od 2200 kuna na mjesec i drugačija porezna tarifa.

Zahvaljujući godišnjem obračunu poreza iz plaće koji sastavlja poslodavac, dio zaposlenih u prosincu će primiti uvećanu neto plaću u odnosu na ranije mjesec. Naime, prema Zakonu o porezu na dohodak, koji je promijenjen od 1. ožujka 2012., zadržana je obveza poslodavca da za svoje radnike pri isplati zadnje plaće u godini sastavi godišnji obračun poreza na dohodak i prireza.

Tijekom 2012. godine dogodile su se promjene u oporezivanju dohotka tako da se u prva dva mjeseca primjenjivao osnovni osobni odbitak u iznosu 1800 kn na mjesec i jedna porezna tarifa, a od 1. ožujka 2012. osnovni osobni odbitak u iznosu 2200 kn na mjesec i drugačija porezna tarifa. Zbog tih se okolnosti, pri utvrđivanju kumulativne porezne obveze za cijelu 2012. godinu primjenjuje izvedena porezna tarifa koja se sastoji od pet poreznih razreda, a kojima se godišnja porezna osnovica oporezuje stopama od 12, 22,83, 25, 37,5 i 40 posto.

Za radnika kojem je iz bilo kojeg razloga neredovito isplaćivana plaća ili je zbog oscilacija u visini plaće u pojedinim mjesecima plaćen veći iznos poreza nego što proizlazi porezna obveza na godišnjoj razini, poslodavac obvezno sastavlja konačni obračun poreza pri isplati zadnje plaće u 2012. godini. To ne znači da je tijekom godine nepravilno obračunavao porez na dohodak, već razlika za povrat nastaje kao rezultat uprosjećivanja godišnjega poreznog opterećenja.

Također, poslodavac je dužan sastaviti godišnji obračun poreza i za radnike koji su u dijelu godine ostvarivali pravo na naknadu za bolovanje ili rođiljni dopust na teret nadležnih državnih institucija, pa zbog tog razloga u pojedinim mjesecima nisu iskoristili osobni odbitak kao neoporezivi dio dohotka, a porez na dohodak koji su platili u pojedinim mjesecima je, kad se radi obračun na godišnjoj razini, preplaćen.

Poslodavac ne sastavlja godišnji obračun poreza iz plaće za radnike koji nisu kod njega radili tijekom cijele godine, niti za radnike koji su tijekom godine mijenjali prebivalište između općina i gradova koji su uveli obvezu plaćanja prireza. Ako radnik nije mijenjao prebivalište, a u njegovoj općini ili gradu je tijekom godine izmijenjena stopa prireza, poslodavac mora sastaviti godišnji obračun, uz uvjet da je ispunjena neka okolnost koja ga na to obvezuje. U tom se slučaju u godišnjem obračunu primjenjuje prosječna godišnja stopa prireza.

Za poslodavca je najjednostavnija situacija kad je porez obračunan na zadnjoj radnikovoj plaći dovoljan za prebijanje preplaćenog poreza na dohodak. Radniku se za iznose preplaćenog poreza uvećava zadnja neto plaća i izravnava godišnje porezno opterećenje. Ako to nije dovoljno, poslodavac će za iznos poreza koji vraća radniku provesti prebijanje s obvezom plaćanja poreza obračunanog iz plaća drugih radnika koji imaju prebivalište u istoj općini ili gradu. U oba će ta slučaja radnik primiti uvećanu zadnju neto plaću.

Za radnike kojima poslodavac ne može preplaćeni porez i prirez prebiti s obvezom za porez obračunan na zadnjoj plaći tog radnika, niti s obvezom plaćanja poreza obračunanog za druge radnike koji imaju prebivalište u istoj općini/gradu, poslodavac od Porezne uprave traži povrat preplaćenog poreza i prireza. Zahtjev za povrat poslodavac podnosi u siječnju, zajedno s obrascem ID koji dostavlja Poreznoj upravi kao obveznu evidenciju o ukupno obračunatom i plaćenom porezu u prethodnom mjesecu.

U odnosu na radnika koji treba dobiti povrat poreza koji nije bilo moguće prebiti, poslodavac može postupiti na jedan od dva načina: iz svojih sredstava radniku isplati preplaćeni porez ili samo obračunati iznose preplaćenog poreza i čekati povrat od Porezne uprave, pa ga naknadno isplati radniku. Radniku je u interesu da što je moguće ranije ostvari povrat preplaćenog poreza, ali nema pravnih osnova zahtijevati da mu poslodavac iz svojih sredstava isplati preplaćene iznose poreza.

Ako poslodavac koji od Porezne uprave traži povrat preplaćenog poreza ima evidentiranih nena-mirenih obveza za druga javna davanja, Porezna uprava će iznose preplaćenog poreza na dohodak i prirez zadržati za namirenje tih obveza poslodavca. To ne mijenja obvezu poslodavca prema radniku, poslodavac je dužan radniku vratiti preplaćeni iznos poreza na dohodak.

Ako je poslodavac u svim mjesecima 2012. godine pravilno obračunavao porez iz plaće, a na godišnjoj se razini obračunom utvrdi da zbog primjene godišnjih poreznih stopa na godišnju poreznu osnovicu radnik treba doplatiti razliku poreza, za tog se radnika ne sastavlja godišnji obračun poreza iz plaće.