ZAŠTO IZVJEŠTAVATI

U Hrvatskom poslovnom savjetu za održivi razvoj gospodarstvenicima nude nekoliko savjeta koji bi im trebali pomoći da se odluče na izvještavanje ako već nisu: izrada izvješća ne zahtijeva dodatno mjerenje i praćenje. Potreban je odabir, smisleno povezivanje i interpretacija raspoloživih podataka. Hrvatsko gospodarstvo raspolaže stručnošću, znanjem i iskustvom potrebnim za izradu izvješća. Ključna je odluka Uprave. Izvještavanje je dragovoljno, sadržaj određuje sami. Izvješće nije samo za druge, pomoći će i vama u sagledavanju, ocjenjivanju i planiranju poboljšanja. Smatrati li da izrada posebnog izvješća o održivosti nije opravdana u vašoj kompaniji, dopunite poslovna izvješća poglavljima i podacima o održivom razvoju, društvenoj odgovornosti i odnosu prema okolišu.

Bave zaštitom okoliša, mjerodavna državna tijela i posebno regulatore zanimat će utjecaj na okoliš i zdravlje i aktivnosti za njegovo smanjenje. Sve njih će interesirati i koja su to razumna očekivanja i interesi iskazani tijekom izvještajnog razdoblja i kako je tvrtka odgovorila na njih. Najčešće su to najvažniji izazovi neke tvrtke koji utječu na njenu održivost – objašnjava Pavlović.

Naravno, kad ne postoje zakonom nametnuti standardi o tome kako se nešto radi, postoji i mogućnost lutanja u izvedbi. Zbog toga se većina kompanija pri izradi izvješća odlučuje slijediti neke od globalnih smjernica. Jedan od najpoznatijih okvira za izvještavanje svakako je GRI, odnosno Global Reporting Initiative. Riječ je o inicijativi koja svojim smjernicama nudi upute o sastavljanju kvalitetnog izvještaja – najnovije upute G 3.1 izdane su tako u ožujku prošle godine. HT je početkom studenoga predstavio Izvješće o održivosti za 2011., rezultat rada desetoročlanog tima, a sadržaj je izrađen upravo prema iznimno preciznim zahtjevima najnovijih smjernica za izvještavanje o održivosti GRI-ja. Prema njihovim saznanjima, ta publikacija prvi je primjer izvješća o održivosti u Hrvatskoj koji je revidirala revizorska kuća, a razinu koje je dodatno potvrdio globalni davatelj smjernica.

Upravo primjer HT-a najbolje svjedoči trendu koji se može vidjeti i kod mnogih svjetskih kompanija – težnja da izvješće bude što kvalitetnije. To znači da se pozornost ne posvećuje samo sadržaju – već se sve više cijeni i ono što ga okružuje – koliko se visokim standardima kompanija vodila pri izradi, ali i koliko je rezultat vizualno i dizajnerski impresivan.

Tako i izvješće postaje sredstvo komunikacije, koje svakom svojom stranicom govori o kompaniji koja ga je izdala. Izvrstan primjer korištenja izvješćem za komunikaciju dodatnog sadržaja je ono Coca-Cole HBC Hrvatska.

Ona je svoje Izvješće o održivosti opremila slikama hrvatskih paraolimpijaca – zahvaljujući im time na do tog trena ostvarenoj suradnji i podržavajući ih prije Paraolimpijskih igara u Londonu.

Sličnih zanimljivih primjera u svijetu ne nedostaje. Na žalost, takva visokokvalitetna izvješća često znaju ostaviti dojam na promatrače da je za njihovu izradu potrebno uložiti mnogo truda, da je riječ o prekompliciranom zadatku. Osim toga postoji i strah kod nekih koji se u takvo izvještavanje još nisu upustili da izvješća u konačnici dolaze do malog broja dionika. Naravno, interes ne dolazi sam po sebi i sigurno je da samom činjenicom da je netko izvješće izradio ono neće biti razgrabljeno štivo.

Izvještaj je samo jedna od mogućih platformi za izgradnju povjerenja, pa je tijekom cijele godine potrebno provoditi kontinuiranu i konzistentnu komunikaciju o utjecajima i aktivnostima neke tvrtke. Sve veći broj tvrtki osim u pdf formatu priprema online izvještaje. Isto tako moguće je dijelove komunicirati na različite načine i sadržaj dodatno prilagođavati svakoj zainteresiranoj interesnoj skupini. S obzirom na to da društvene mreže imaju sve veći utjecaj i pridonose sve radikalnijoj transparentnosti, izvještavanje je moguće organizirati i na Facebooku – objašnjava Pavlović.

Dakle, istina je da je potrebno uložiti trud – i u izradu izvještaja i u njegovo komuniciranje. Ali važno je krenuti s izvještavanjem, makar ono ispočetka bilo i na nešto skromnijoj razini od one koju pokazuju velike kompanije.