Home / Tvrtke i tržišta / Interijeri su sve važniji ugostiteljstvu

Interijeri su sve važniji ugostiteljstvu

Prošla su vremena kad se mogla ‘sklepati’ unutrašnjost ugostiteljskog objekta, kafića ili restorana, o hotelima da i ne govorimo. Zapravo, može se to i danas ako vam je najveći domet da imate lokalnu ‘birtiju’ u kojoj će se skupljati lokalci koji ubijaju dane za šankom bez smisla i cilja. No tko god želi imati ugledan ugostiteljski objekt, za to osim vrhunske usluge mora imati dobro osmišljen i kvalitetno opremljen interijer, jer izgled prostora itekako je važan svima koji žele privući goste. Ako nije riječ o iznadprosječnim amateurmima kreativcima koji se razumiju u uređenje interijera, onda taj posao svakako treba prepustiti profesionalcima.

Slavica Durković, dizajnerica interijera i direktorica zagrebačke tvrtke Dut interijeri koja se, među ostalim, bavi uređenjem interijera upravo u kanalu HoReCa, otkrila nam je da su gosti danas sve zahtjevniji i da dobra usluga više nije dovoljna.

  • I interijer mora biti udoban i ugodan za boravak. U današnjem užurbanome načinu života ono malo slobodnog vremena koje imaju za obitelj i susrete s prijateljima ljudi žele provesti u što ugodnijem ambijentu – kaže Durković.

Jednako vrijedi za druženje s kolegama s posla, proslave, susrete s poslovnim partnerima, pa i večernje izlazke. Većina će radije odabrati lokal ili restoran s lijepo uređenim interijerom jer se ondje osjeća komotnije i opuštenije, objašnjava naša sugovornica. Stoga sve više ugostitelja danas uzima profesionalce jer prepoznaju važnost, ulogu i prednosti koje se dobiju stručnim uređenjem interijera. Prostor će tako biti mnogo bolje uređen, a zahtjevi struke ispunjeni uz ideju vođilju ulagača, ističe Durković. Naime, prostor koji se uređuje, bilo privatni bilo profesionalni, mora odisati vlasnikom ili idejom koju želi ostvariti.

  • Danas mnogi ugostiteljski objekti nalikuju na dobro uređene dnevne sobe da bi se ljudi mogli opustiti i osjećati kao kod kuće – kaže Durković.

Svoje mjesto u uređenju zato su našle udobne sjedeće garniture i fotelje. Zavjese su također postale nezaobilazne u uređenju ugostiteljskih objekata i biraju se s posebnom pozornošću, dodaje Durković i ističe kako su vreće za sjedenje sveopći hit.

Pri dizajniranju najvažnije je imati na umu komu je namijenjen prostor, odnosno koja će populacija dolaziti na to mjesto. Uređenje svakako treba prilagoditi potrebama ciljane skupine, učiniti joj prostor atraktivnim, ali i funkcionalnim. Idealno bi bilo kad bi bio usklađen i funkcionalno i estetski, ali i s financijskim mogućnostima investitora, odnosno vlasnika ugostiteljskog prostora. Kad je riječ o materijalima, aktualni su trendovi u uređenju kombinacije prirodnih materijala s onima koji se dobro održavaju. Hit su materijali koji ne upijaju vodu, otporni su na sunce, a izgledaju kao prirodni pamučni materijali te su prikladni i za uređenje eksterijera. Mjesto sve više zauzimaju i reciklirani materijali (i pamučni i laneni) jer su ljudi ekološki sve svjesniji. Popularne su još fototapete, dekorativni kamen, od rasvjetne prednjači LED, šankovi tapecirani u ekokožu s raznim životinjskim uzorcima.

Od kafića koje nisu uređivali Durković bi po uređenju izdvojila slastičarnicu-kafić Torte i to koja radi na nekoliko lokacija u Zagrebu.

  • Njih bih izdvojila jer je riječ o osmišljenom interijeru ugodnom za boravak u kojem se pazilo na svaki detalj: od odabira materijala do kukica u zahodu – objašnjava svoj odabir dizajnerica Durković.

Pisati o uređenju interijera u kanalu HoReCa, a ne spomenuti prvi dizajnerski hotel u Hrvatskoj, rovinjski Lone, bio bi pravi grijeh. Otvoren u lipnju prošle godine, taj je hotel zbog arhitektonske i dizajnerske izvrsnosti i posebnosti nagrađen već nekoliko puta: dobio je nagradu kao najuspješnije arhitektonsko ostvarenje u Hrvatskoj prošle godine i za iznimno stvaralački doprinos arhitekturi; nositelj je nagrade za najbolji novosagrađeni hotel i najbolji kongresni hotel u Europi. I, što je najbolje, proizvod je hrvatske pameti – rezultat rada, kreativnosti i suradnje hrvatskih umjetnika, dizajnera i arhitekata.

U zagrebačkome arhitektonskom studiju 3LHD-u, nagrađenom upravo za taj hotel, objašnjavaju da su odabrali okoliš hotela kao najvažniji likovni element koji definira sve vizure unutrašnjosti. S tom namjerom naizmjence su na bočne zidove soba postavljena zrcala koja reflektiraju svjetlo i sliku mediteranskog raslinja dovodeći ih u dubinu interijera, ispunjavajući unutrašnjost okolišem. Svijetlo i otvoreno predvorje, bijele kamene površine, zlatnobež tonovi tkanina, ovalne linije ograda i oblika namještaja naglašavaju fluidnu prirodu prostora i u kontrastu su s intimnim, prigušenim tonovima soba i apartmana, u kojima je ozračje mirnije, materijali topliji (drvo i tepih), a tonovi tamniji i rasvjeta prigušenija.

Dizajn hotela temelji se na kontrastu crno – bijelo – drvo te tkanini kao poveznom elementu koja varira od tanke, fluidne kore prene u restoranu preko funkcionalne ali dinamične zidne obloge u sobama do bogatog dekorativnog murala u predvorju. Ključno je bilo, rekli su u studiju, prevladati sterilnost ubičajenih hotelskih prostora, zbog čega su se rabile tkanine bogatih tekstura i kvalitetan hrastov furnir tretiran posebnim ekološkim premazima koji poboljšavaju vizualnu i taktilnu kvalitetu neobradenoga masivnog drva.

Uključenje drugih umjetnika, dizajnera i suradnika od početka projekta rezultiralo je zanimljivim rješenjima i umjetničkim instalacijama koje su većinom u javnim prostorima hotela. Umjetnička instalacija u predvorju ‘Room for running ghosts’ djelo je Ivane Franke, a zeleni zid ‘In the hanging garden no one speaks’, svojevrsni biostroj sa živim biljkama i samoodrživim sustavom natapanja, djelo je Silvija Vujičića. Od drugih posebnosti ističe se 16 luksuznih soba koje nude doživljaj privatnoga masažnog bazena uklopljenog u terasu s plitkim bazenom na istoj etaži koji ih sve povezuje. Od početka su, napominju u 3LHD-u, namjeravali projektirati suvremen hotel koji će u svakom smislu biti drukčiji od internacionalnih hotelskih lanaca – u tome su očito uspjeli.