Konzumna jaja

Iako je najnoviji igrač među velikim proizvođačima, s kapacitetom proizvodnje od 70 milijuna jaja na godinu, što je deset posto domaće proizvodnje, Pipunićevo Žito preteklo je bjelovarsku Galu i Piko iz Jastrebarskoga.

Hrvatskoj na 145 farmi ima 2,2 milijuna koka nesilica, a ukupna je godišnja proizvodnja 700 milijuna komada jaja. Tolika je otprilike i potrošnja, jer smo u prvih devet mjeseci ove godine uvezli 30 milijuna komada jaja, a i izvoz je zanemariv. Zato možemo reći da se ukupna vrijednost tržišta, računamo li donedavnu prosječnu cijenu jaja od 1,2 kune za komad, kreće oko 850 milijuna kuna, ali s novim povećanjem za 50 posto te ako bi ono ostalo i iduće godine, vrijednost će porasti na 1,3 milijarde kuna.

Jaja bi do ljeta mogla biti i skuplja. Razloga su tri: biogorivo, kinesko tržište i ulazak Hrvatske u EU. Kukuruz i soja sve se više usmjeravaju u proizvodnju biomase i etanola (primjerice u SAD-u i Zapadnoj Europi čak do trećine), a kako kaže vlasnik bjelovarske Gale Jakov Ćorić, ‘ni Kinezi više ne žele živjeti od šake riže’. Biogorivo i kineska potražnja diktiraju cijene kukuruza i soje kao sirovina, pa je vrlo izvjesno da bi najkasnije do polovine 2013. jaja mogla ponovo poskupjeti. Naime, tada će proizvođačima jaja nestati sirovine iz zaliha i do tada bi one mogle dodatno poskupjeti.

Za Hrvatsku postoji i treći problem, a taj je da je vrlo upitno hoće li se sve farme uspjeti prilagoditi standardima EU prema kojima se pilićima mora omogućiti više prostora u odnosu na dosadašnje skučene kaveze. Neke procjene govore da će ih polovica otpasti, iako je vlasnik bjelovarske Gale optimističniji i spominje brojku od 70 posto prilagođenih, odnosno nekih stotinjak farmi. No neizvjesnost ostalih pedesetak, tj. hoće li netko preuzeti neku farmu ili će propasti, također može utjecati na rast cijene konzumnih jaja.

Među najjačim tržišnim igračima u Hrvatskoj su Gala, koja na godinu proizvede 50 milijuna komada, te Piko iz Jastrebarskog u vlasništvu Ivana Valentica i Miroslava Cvetića s 45 milijuna. U posljednje dvije godine naglo se uključio i Marko Pipunić sa svojim Žitom, a kapacitet proizvodnje je više od 70 milijuna komada, čime je već sad postao tržišni lider. Nije isključeno pak, ovisno o tržišnom kretanju sirovina, da Pipunić dodatno uloži u taj sektor, ali kako stvari stoje, najvjerojatnije će jedno vrijeme stati na loptu. Ako pak bude kakvog ulaganja, prije bi se moglo govoriti o preuzimanju neke od farmi koje nisu ispunile standarde EU.

Do prošle godine u toj je grupi bila i donjostubička Perfa u vlasništvu Ivica Benka, ali njen se nagli pad vidi prema prihodima, koji su u 2011. bili više od pet puta manji (na 5,7 milijuna kuna), a zabilježili su i gubitak od 290 tisuća kuna. No ta je tvrtka živa jer naš izvor kaže da je i dalje među najjačima. Osim tih među jačim igračima u zemlji su i Marijan Lukač iz Zagreba, bračni par Ivan i Marija Petričević iz Starih Mikanovaca te pulska Agrokoka u vlasništvu tvrtke Bord, koju je osnovala Ružica Šimunić. Te tvrtke na godinu proizvedu više od 10 milijuna komada jaja. Tu se negdje nalazi i Marijančanka iz Marijanaca u vlasništvu Zdravka Crnčana.

Zanimljivo je pak da prema podacima Nielsena, koji se dođuše odnose samo na velike trgovačke lance, a ne i na ostatak maloprodajne mreže i tržnice, prema vrijednosnom i količinskom udjelu od listopada 2011. do rujna 2012. pod trgovačkim robnim markama prodaje se više od 70 posto količinskog udjela, a vodeći u prodaji u velikim lancima pod vlastitim brendom su Perfa i Marijančanka. Budući da je riječ o 134 milijuna komada jaja prodanih u tom razdoblju, jasno je da oko 100 milijuna komada ide u prodaju nebrendirano. Ostatak od 550 milijuna komada izvan trgovačkih lanaca svaka farma distribuira za sebe i to je jedan od najvećih problema, jer u Hrvatskoj nema specijaliziranog distributera konzumnih jaja.

To su najveći proizvođači u zemlji i vjerojatno će nastaviti proizvodnju bez obzira na tri navedena problema. Kako će izgledati tržište iduće godine moglo bi biti jasno već ulaskom Hrvatske u EU, a tad će se znati kako stoje i stvari sa sirovinama.