-
IRB ima brojne laboratorije, instrumente i vezani know-how, koji su dosad korišteni samo za znanstvene svrhe, iako bi mogli biti od koristi i za tvrtke kao što su Končar, Galapagos, Hrvatske vode, Veterinarski institut i Ina.
-
U nekim segmentima napravilo se i mnogo više nego što sam se mogao nadati. Tu primarno mislim na stožerni strukturni projekt IRB-a ‘O-ZIP – Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme’. Cilj ‘O-ZIP-a’ je poboljšanje dijelova IRB-a s najvećim komercijalnim potencijalom i dokazanom izvrsnošću u pribavljanju europskih i primijenjenih projekata – neka vrsta antrobinhoodovskog pristupa. Izvrsnost se naglašuje. Fokus je isključivo na prioritete EU, a cilj je da se uz minimalne investicije postigne maksimalni dugoročni učinak za hrvatsko gospodarstvo jer, između ostalog, ključna komponenta projekta je i da predviđa otvorenu opremu koju može upotrebljavati šira zajednica i gospodarstvo. Projekt je veličine oko 50 milijuna eura i pažljivo je strukturiran tako da postojeći IRB-ov kadar bude dostatan i da IRB više-manje sam može pokriti troškove održavanja. Taj proces uvelike će odrediti strategiju IRB-a za idućih 20-ak i više godina i zato ga vode isključivo najbolji i najpropulzivniji znanstvenici IRB-a srednje generacije. Većina IRB-a aktivirala se u detaljnoj razradi ‘O-ZIP-a’ te se analiziraju individualni dijelovi prijedloga i za njih se već pišu konačni elaborati. Iznimno sam zadovoljan kako ta kompleksna inicijativa napreduje.
O-ZIP – Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme
Tu nisam očekivao pomake preko noći, ali i taj proces ide jako dobro. IRB može očekivati u roku od nekoliko mjeseci potpisivanje nekoliko konkretnih suradnji s vodećim institucijama i kompanijama, čime bi IRB uvelike pridonio gospodarstvu Hrvatske. Ono što ide dosta sporije od očekivanog donošenje je raznih pravilnika unutar Instituta – to je mukotran posao, za koji, nažalost, nisam našao dovoljno vremena. Želja je, između ostalog, omogućiti mnogo veću motiviranost znanstvenika da komercijaliziraju svoje znanje.
IRB ima iznimno raznoliki spektar projekata. Tu su, na primjer, stari projekti ‘MZOS’, koji se gase. Govorimo i o 26 projekata ‘FP7’, na koje je IRB iznimno ponosan i koji u pravilu uključuju i suradnju s vrhunskim svjetskim sveučilištima (‘FP7’ projekt ‘Particle Detectors’, čiji sam voditelj, na primjer, surađuje sa Sveučilištem u Frankfurtu, gdje radi i dr. Đikić). Sljedeće godine počinje jedan veliki projekt ‘FP7’, od pet milijuna eura, u kojem sudjeluje čak pet zavoda, što je dobar primjer suradnje unutar IRB-a, koju želim poticati. Većina tih projekata ‘FP7’ ima potencijala za suradnju s gospodarstvom – a takav potencijal je često i uvjet za dobivanje tih projekata.